| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije
Autor : Nina Pintar

Datum objave: 07.12.2012 07:12:00

Inzulinske injekcije (foto: Wikimedia Commons)Dijabetes je bolest stara koliko i ljudski rod. Oduvijek je bilo ljudi kojima je, iz do danas neobjašnjenih razloga, gušterača prestajala lučiti inzulin ili ga nije proizvodila dovoljno. No u 20. i 21. stoljeću ova bolest je poprimila razmjere epidemije, naime procjenjuje se da oko 350 milijuna ljudi boluje od dijabetesa. O ovoj raširenoj bolesti modernog čovjeka pročitajte u nastavku članka!


Nekoliko riječi o dijabetesu

Diabetes mellitus, poznat i kao šećerna bolest, poremećaj je metabolizma ugljikohidrata, masti i proteina, čiji je glavni simptom visoka koncentracija glukoze u krvi. Dva su osnovna uzroka bolesti, koja se zbog toga dijeli na dva tipa: diabetes mellitus tip I (eng. IDDM - insulin dependent diabtes mellitus, u prijevodu: o inzulinu ovisan dijabetes, poznat i kao „juvenilni" dijabetes) i diabetes mellitus tip II (eng. NIDDM - non insulin dependent diabtes Vožnja bicikla (foto: Flickr)mellitus, o inzulinu neovisan dijabetes, „adultni" dijabetes). Kako im sama imena govore, osnovna razlika je u izlučivanju inzulina. Inzulin, hormon žlijezde gušterače, zadužen je za održavanje stalne razine glukoze u krvi i dovoljnu opskrbljenost ljudskih stanica tim pokretnim gorivom našeg tijela. Inzulin to čini na način da ''šalje'' glukozu u stanice (koje je onda koriste za različite procese), a samim time smanjuje koncentraciju glukoze izvan stanica, dakle u krvi. Ako taj mehanizam zakaže, javlja se dijabetes.

>>>Batat - izvor zdravlja i energije, posebno za sportaše i dijabetičare

Dijabetes tipa I javlja se kad gušterača potpuno prestane izlučivati inzulin. Budući da se taj poremećaj javlja najčešće u djetinjstvu ili ranoj mladosti, dobio je naziv ''juvenilni''. Jedini način terapije je uzimanje zamjenskog inzulina.

Dijabetes tipa II javlja se kad gušterača još uvijek izlučuje inzulin, ali manje nego što je potrebno, ili stanice tijela postanu neosjetljive na inzulin pa on ne može ispunjavati svoju funkciju. Taj tip dijabetesa javlja se najčešće kod odraslih, a liječi se na više načina, od kojih je uzimanje inzulina posljednji korak. Velik broj pacijenata uspijeva održati zadovoljavajuću koncentraciju glukoze u krvi bez ikakvih lijekova, mijenjajući životne navike, kao što su prestanak pušenja, pravilna prehrana i redovita tjelovježba. Tek ukoliko te metode zakažu, pacijenti počinju uzimati lijekove, tzv. oralne antidijabetike (tablete koje potiču snažnije izlučivanje inzulina, bolji odgovor stanica itd.). Ponekad ipak ni to nije dovoljno te i bolesnici koji pate od dijabetesa tipa II, moraju početi uzimati inzulin.

Pošast modernog doba

Dijabetes je bolest stara koliko i ljudski rod. Oduvijek je bilo ljudi kojima je, iz do danas Henrik VIII (foto: Wikimedia Commons)neobjašnjenih razloga, gušterača prestajala lučiti inzulin ili ga nije proizvodila dovoljno. Povjesničari vjeruju kako je i engleski kralj Henrik VIII bolovao od dijabetesa, i u konačnici i umro od posljedica neliječenja (a liječenje tada nije bilo moguće, kao uostalom niti dijagnoza jer nije bilo načina da se utvrdi koncentracija glukoze u krvi). Do zaključka o dijabetesu povjesničari su došli prema zabilježenim simptomima. No, ta je bolest bila relativno rijetka, sve do 20. stoljeća. Ako se uzme u obzir činjenica da samo 15% oboljelih čine bolesnici s dijabetesom tipa I, a preostalih 85% odlazi na dijabetes tipa II, koji uvelike ovisi o životnom stilu, jasan je razlog zašto je dijabetes poprimio razmjere epidemije tijekom 20. i 21. stoljeća. Procjenjuje se da oko 350 milijuna ljudi boluje od dijabetesa. Zbog sjedilačkog načina života, nepravilne prehrane i masovne pojave pušenja cigareta, dijabetes tipa II mnogostruko je premašio pojavnost dijabetesa tipa I.

 

>>>Majke koje ne doje imaju veći rizik od dijabetesa tipa II

Gušterača, kao i mnogi drugi organi, preopterećena je viškom masti i šećera koje svakodnevno unosimo u svoje tijelo, a ne trošimo ih zbog smanjene tjelesne aktivnosti. Prekomjerna težina glavni je faktor rizika za nastanak dijabetesa tipa II, a njeno smanjenje može dovesti do potpunog oporavka kod ljudi kojima je dijagnosticiran granični dijabetes (kad se koncentracija glukoze u krvi kreće oko 7). Također, prestanak pušenja izrazito povoljno djeluje na oboljele od dijabetesa. Povezanost pušenja i pojave mnogih bolesti dobro je poznata i dokumentirana, ali mehanizmi te povezanosti komplicirani su i nadmašuju prostor ovog članka. Dovoljno je reći da je prestanak pušenja, ili još bolje, nezapočinjanje s pušenjem uopće, izrazito dobra odluka za zdravlje.

>>>Zeleno lisnato povrće smanjuje rizik od dijabetesa?

Tjelovježba, osim što pomaže u smanjenju prekomjerne tjelesne težine, djeluje pozitivno mobilizirajući nakupljene masti u organizmu, ubrzavajući metabolizam i trošeći zalihe glukoze u stanicama (a to potiče gušteraču na lučenje inzulina).

Pogled u budućnost

Dijabetes je u ovom trenutku jedna od najraširenijih bolesti na svijetu, osobito u razvijenim zemljama, i pojavnost te bolesti u nekom društvu proporcionalna je broju pretilih osoba. Nažalost, u ovom trenutku broj oboljelih od dijabetesa se ne smanjuje, kao ni broj osoba sFast food (foto: Wikimedia Commons)prekomjernom težinom. Iako je svijest o uzrocima i težini te bolesti povećana tijekom posljednjeg desetljeća, ljudi se često teško odriču starih navika, kao što su često konzumiranje fast fooda, pušenje i tjelesna neaktivnost. Također, mnogi smatraju da dijabetes nije teška bolest jer je kronična i njene teške posljedice dolaze postupno i često na prvi pogled neprimjetno. No to nije istina. Dijabetesu se ne treba pristupati olako. Osim što je vrlo često povezan s pojavom krvožilnih bolesti, koje se glavni uzrok smrti u većini zemalja zapadnog svijeta (pa tako i u Hrvatskoj), dijabetes i sam može imati teške, pa i fatalne posljedice (zatajenje bubrega, teške neuropatije nepoznatog mehanizma nastajanja, sljepoća, gangrena stopala itd.). Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje kako će se broj umrlih od posljedica dijabetesa povećavati u sljedećih 20 godina.

>>>Jedite grožđe i smanjite rizik od dijabetesa

Da ne bi sve bilo tako crno, dobra i važna vijest je da je terapija dijabetesa sve učinkovitija. Novim spoznajama o hrani liječnici i nutricionisti pronašli su odlične mjere kojima bolesnik može kontrolirati svoju bolest, a da ne uzima niti jedan jedini lijek i živi punim plućima. A i lijekovi, kada se moraju uzimati, postaju sve bolji i učinkovitiji, kako oralni antidijabetici, tako i inzulin, čija je aplikacija postala puno jednostavnija za bolesnika i omogućuje fleksibilnost i bolju kontrolu bolesti.

Ipak, najvažniji korak u suzbijanju ove epidemije modernog doba je prevencija nastanka bolesti. Zato, ako pušite i/ili jedete čips/hamburger dok ovo čitate, najbolje bi bilo da prestanete te da ugasite kompjuter i odete prošetati.

 

Izvori:

Rang H. P., Dale M. M., Ritter J. M., Moore P. K. (2006): Farmakologija. 5. izdanje, Golden marketing, Tehnička knjiga, Zagreb.

Božikov V. i Bačič Vrca V., ur. (2004): Klinička farmacija i terapija, prema 2. engleskom izdanju. Školska knjiga, Zagreb.

Diabetes.org

World Health Organization

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?