| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije
Autor : Ana Petrak

Datum objave: 17.12.2012 09:12:00

Polje opijumskog maka (foto: Wikimedia Commons)Opijum, poput koke, ima vrlo dugačku povijest. Ta povijest je dvojaka - opijum je pokretao gospodarstva čitavih zemalja, a morfin izoliran iz opijuma olakšao je bolove mnogim ljudima. Istovremeno, pokretao je i ratove, krojio granice zemalja, a možda niti jedna droga nije uništila toliko života kao opijum.


Opijum se dobiva iz soka koji se sakuplja iz nezrelih tobolaca opijumskog maka (Papaver somniferum) koji se toliko dugo uzgaja da više ne postoji njegov divlji oblik. Po nekim podacima ljudi su otkrili opijumski mak još u neolitiku, no do otkrića kako dobiti opijum iz maka došlo je postupno i par tisuća godina kasnije, pa se kao početak korištenja opijuma najčešće spominje razdoblje oko 4000 godina prije Krista. Glavna djelatna tvar u opijumu je morfin, alkaloid koji ima analgetsko i sedativno djelovanje na centralni živčani sustav (što je suprotno od kokaina koji je stimulans). Nije poznato zašto P. somniferum uopće proizvodi kompleksnu molekulu kao što je morfin. Po nekim teorijama morfin ga štiti od toga da ga životinje pojedu, dok neke druge kažu da je morfin bitan za formaciju sjemena. No, najzanimljivija je teorija da je mak u simbiozi s čovjekom i da proizvodi morfin da bi ga ljudiSjemenke maka (foto: Wikimedia Commons)uzgajali - morfin u zamjenu za osiguranu budućnost.

>>>Biljke koje stvaraju psihoaktivne droge - koka

Iako ga nazivamo makom, P. somniferum nije isti onaj mak koji nalazimo na poljima u proljeće. To je biljka visoka od 90 do 150 cm, bijeloga cvijeta, ali može se naći i onaj s ružičasto-crvenim ili blijedo ljubičastim cvijetom. U sredini cvijeta nalazi se malena okruglasta struktura, tobolac, na vrhu kojeg je prsten prašnika. Nakon cvatnje makov tobolac, za sada tek veličine malo većeg zrna graška, počinje ubrzano rasti dok ne dosegne veličinu kokošjeg jajeta. U svakom tobolcu se može naći i do 1000 sjemenki koje se, kada tobolac potpuno sazrije, raspršuju kroz rupice pri vrhu tobolca maka dok se on trese na vjetru, izgledajući pomalo poput dječje zvečke. Te sjemenke iste su one koje mi koristimo u kolačima, no nemaju isti efekt kao opijum. Ali, kod vrlo osjetljivih testova na opijate u urinu, može se stvoriti lažno pozitivan rezultat nakon konzumiranja sjemenki. No, prije sazrijevanja makovog tobolca, događa se za ljude najunosniji dio - sakupljanje soka i prerada u opijum.

Nije lako sakupiti dragocjeni sok

Postupak sakupljanja jednak je danas kao i prije nekoliko stotina godina, pogotovo ako se sakuplja za ilegalnu preradu u opijum (što je danas slučaj većinom u Afganistanu) ili ako se Sakupljanje opijuma (foto: Wikimedia Commons)legalno proizvodi u slabije razvijenim zemljama. Farmer koji uzgaja opijum mora prepoznati makov tobolac koji nije premalo ni previše zreo. To radi tako da hoda kroz polje i pregledava svaki pojedini tobolac, od možda stotina ili tisuća njih. One koje su ''taman'' zarezuje, ali ne preduboko jer onda dragocjeni sok curi prebrzo i kapa na zemlju, te se ne može sakupiti. Ako ne zareže dovoljno, sok samo malo iscuri, brzo se sasuši na tobolcu i dalje ne curi, pa ga se opet ne sakupi dovoljno. Naizgled jednostavan postupak zarezivanja tobolaca na kraju nije uopće tako jednostavan. Kada se tobolac ispravno zareže, sok iscuri, stvrdne se i potamni u dodiru sa zrakom, a sakuplja se najčešće struganjem nožem s površine tobolca. Sasušeni sok, koji se sakupi naziva se sirovi opijum, dalje se obrađuje sušenjem i kuhanjem. Pošto je sok ljepljiv, nož za struganje treba namočiti između sakupljanja. Neki farmeri za to nose kanticu s vodom, a neki poližu nož i tako postaju ne samo financijski, već i fizički ovisni o svom urodu.

>>>Biljke koje stvaraju psihoaktivne droge - koka (drugi dio)

Kada se P. somniferum legalno uzgaja najčešće se zaobilazi mukotrpno sakupljanje opijuma sa svakog tobolca. Svi dijelovi biljke osim listova i korijena usitne se i iz njih se kemijskim postupcima ekstrahira morfin koji se dalje koristi u farmaceutskoj industriji za proizvodnju jakih lijekova protiv bolova koji mnogim teško bolesnima i umirućima smanjuju patnju. Nasuprot tome, većina danas ilegalno proizvedenog opijuma pretvori se u heroin, koji je, kao što i sami znate, uzrok patnji.

Popularan je još od davnina

Oko točnog geografskog porijekla opijumskog maka stručnjaci se ne slažu. Neki smatraju da se prvo uzgajao na Sredozemlju, na području Italije i južne Francuske, a neki da se prvo uzgajao na području Mezopotamije. Kakvo god da je bilo njegovo porijeklo, ubrzo se proširio po cijelom Mediteranu i Bliskom Istoku. Sumerani 3400 godina prije Krista nazivaju P. somniferum ''Hul Gul'', što bi u prijevodu značilo biljka sreće, a Egipćani postaju slavni poZarezan tobolac opijumskog maka (foto: Wikimedia Commons) svom opijumu, te njime naveliko trguju po Mediteranu. Opijum se većinom jeo ili pio otopljen u raznim napitcima. Pošto je vrlo gorak i kada se jede može izazvati povraćanje, jeo se pomiješan s raznim začinima kao što su kardamom, cimet i muškatni oraščić da bi se prikrio okus, a pio se pomiješan samo s vinom ili s vinom, medom i šećerom. Smatrao se lijekom i njime su se liječili probavni problemi, davao se pomiješan s mandragorom kao anestetik prije amputacija i nalazio se pomiješan s mnogim drugim ljekovitim biljkama u napitcima za liječenje raznih bolesti, a pridavala su mu se i magična svojstva. U antičkoj Grčkoj napitak zvan nepenthe najvjerojatnije je sadržavao opijum (a možda i kanabis) i koristio se da bi ''zaboravili svoje tuge i boli''. Kakav poetski opis za ono što bi danas najvjerojatnije nazivali običnim drogiranjem! S opijumom je bio upoznat i Hipokrat, koji tvrdi da on nema magičnih svojstava, ali smatra da je koristan kao narkotik i kod liječenja unutarnjih krvarenja, ženskih bolesti i epidemija.

U vrijeme Aleksandra Velikog i njegovih osvajanja opijum se širi na Indiju i Perziju, a putem arapskih trgovaca dolazi do Kine. Indija kasnije postaje glavno uzgajalište opijumskog maka na svijetu, a Kina glavni korisnik opijuma. Više o tom najburnijem dijelu povijesti opijuma pročitajte u sljedećem nastavku!

 

Izvori:

Aragón-Poce, F., Martínez-Fernández, E., Márquez-Espinós, C., Pérez, A., Mora, R., Torres, L. M. (2002): Hystory of opium. International Congress Series 1242:9-11. Članak možete preuzeti ovdje.

Chouvy, P. A. (2009): Opium: Uncovering the Politics of the Poppy. Harvard University Press.

Williamson, S.H. (2012):Seven Ways to Compute the Relative Value of a U.S. Dollar Amount, 1774 to present. MeasuringWorth.

Opium through History

PubMed

Kew - Plant Cultures

The New York Times

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupiru

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?