| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije
Autor : Ana Petrak

Datum objave: 26.12.2012 17:12:00

Polje opijumskog maka (foto: Wikimedia Commons)Biolog i osnivač europskog instituta za ekologiju, J.M. Pelt je napisao: ''Droga se drži čovjeka kao što se koža drži za njegovo tijelo''. Tako se opijum drži čovječanstva već 6000 godina. Ta duga i burna povijest opijuma nije stala u jedan članak, pa vam stoga u drugom dijelu donosim njen, barem po mom mišljenju, najzanimljiviji dio!

 


Pročitajte prvi dio članka ''Biljke koje proizvode drogu - opijumski mak''.

U 17. stoljeću, gotovo 2000 godina nakon što je Aleksandar Veliki putem svojih osvajanja upoznao Indiju s opijumom, Britanci preuzimaju monopol nad uzgojem opijumskog maka u Indiji. Britanci u to vrijeme imaju trgovinski deficit s Kinom, jer iz Kine uvoze velike količine svile i sve popularniji čaj, a ništa ne izvoze u Kinu. Ubrzo shvaćaju da mogu iskoristiti stalno rastuću potrošnju opijuma u Kini za svoju korist, te potiču uzgoj opijumskog maka i počinju izvoziti sve veće i veće količine opijuma u Kinu. Kineski car Kia King 1799. godine posve zabranjuje opijum, uključujući i njegov uzgoj i uvoz, pokušavajući zaustaviti epidemiju ovisnosti, a i popraviti trgovinski deficit koji sada ide u korist Britancima. No, to nijeOpijumski ovisnici u Kini (foto: Wikimedia Commons)zaustavilo Britance koji počinju krijumčariti opijum u Kinu. U tu svrhu razvili su i cijeli ilegalni sustav trgovine opijumom - kineski preprodavači opijuma prokrijumčare srebro izvan Kine i predaju ga Britancima. Kinezi prokrijumčare opijum nazad u Kinu, a s dobivenim srebrom Britanci legalno kupuju čaj i svilu. Na taj način prljavi, krijumčarski dio posla prebačen je na Kineze. Da ne krivimo samo Britance, bilo je i Amerikanaca koji su krijumčarili. A prvi okidač za razvoj masovne kineske ovisnosti bilo je upoznavanje s pušenjem opijuma. Novu praksu u Kinu doveli su Nizozemci (do tad se opijum jeo pomiješan s raznim začinima da bi se prikrio okus ili se pio otopljen u raznim napitcima).

Opijumski ratovi

Početkom 19. stoljeća u Kini više ne postoji puno ovisnika, nego su Kinezi nacija ovisnika. Pisac Wang Tao zabilježio je da u Kini neka sela nisu imala trgovinu s rižom, ali su imala trgovinu koja je prodavala opijum. Britansko krijumčarenje opijuma traje do 1839. kada bi mogli reći da je Kinezima prekipjelo. Kineske vlasti zapljenjuju veliku količinu opijuma od Britanskih krijumčara, a Britanci zauzvrat šalju ratne brodove. Započinje Prvi opijumski rat koji traje do 1842. kada su Kinezi poraženi i prisiljeni potpisati Ugovor iz Nanjinga. U tom sporazumu morali su dopustiti Britancima trgovanje s opijumom kroz pet kineskih gradova-luka, predati im Hong Kong i još na to platiti 12 milijuna srebrnih dolara ratne odštete, šest milijuna dolara odštete za uništeni opijum, a kineski trgovci u Cantonu su trebali Britanskima platiti tri milijuna dolara kao kompenzaciju za dugove. To je sveukupno 21 milijun srebrnih dolara, a u današnje vrijeme to bi odgovaralo iznosu od 454 milijuna dolara.

>>>Biljke koje stvaraju psihoaktivne droge - koka

>>>Biljke koje stvaraju psihoaktivne droge - koka (drugi dio)

No, tu nije kraj jer Kinezi i dalje želje zaustaviti krijumčarenje opijuma i suzbiti ovisnost svog naroda, a Britanci žele da im se dopusti trgovanje opijumom po cijeloj Kini, a ne kroz pet gradova. Ponovno izbijaju sukobi (u koje se sada uključuju Francuzi, Rusi i Amerikanci) koji dovode do Drugog opijumskog rata koji se vodio 1856. godine i završio s dva ugovora putem kojih je trgovanje opijumom dopušteno po cijeloj Kini, a Kina još jednom mora platiti ratnu odštetu, te predati dio svog sjevernog teritorija Rusiji. To područje je i danas dio Rusije. Nakon poraza masovna ovisnost o opijumu još godinama nastavlja uništavati Kinu.

Ni ostatak svijeta nije bio imun na opijum

Opijum se nije koristio samo u Aziji, već i u Europi iz koje je možda i potekao. No, u Europi se opijum u srednjem vijeku počinje poistovjećivati s Istokom, a u to inkvizicijsko doba William Hogarth, Marriage a la Mode (foto: Wikimedia Commons)smatralo se da je sve s Istoka povezano s vragom. Zbog toga tijekom dva stoljeća opijum potpuno nestaje iz povijesnih podataka u Europi. Ponovno se počinje koristiti tek u 16.stoljeću kada ga slavni liječnik i alkemičar Paracelsus uvodi u medicinsku literaturu pod nazivom laudanum. To je bila tinktura opijuma koja je sadržavala, među ostalim, smrvljene bisere i jantar. Kasnije se naziv laudanum odnosi općenito na tinkturu opijuma, bilo čistog opijuma u alkoholu, bilo pomiješanog s raznim dodatnim tvarima. Moglo bi se reći da je bio najpopularniji lijek svoga doba, a među ostalim koristili su ga i Frederic Chopin, John Keats, Friedrich Schiller, Henry David Thoreau, a pojavljuje se i u umjetničkim djelima - na jednoj od 6 slika iz niza Marriage a la Mode britanskog slikara Williama Hogartha grofica počini samoubojstvo popivši bočicu laudanuma. Zanimljivo je da se tinkture opijuma i danas koriste u SAD-u i Velikoj Britaniji, no više se ne nazivaju laudanum.

Staru drogu počinju zamjenjivati neke nove

Pravi procvat korištenja opijuma u Europi dolazi s otkrićem morfina, aktivnog sastojka opijuma. Otkrio ga je Friedrich Sertürner početkom 19. stoljeća, a liječnici diljem Europe su uvjereni da je opijum konačno ''pripitomljen''. Nazivaju ga ''Božjim lijekom'' i hvale ga kao lijek protiv bolova koji dugo djeluje i nema puno nuspojava. Nekoliko godina kasnije njemačka farmaceutska kompanija E. Merck & Company počinje proizvoditi morfin (često nazivan i morfij), a dr. Alexander Wood otkriva nov način primjene - injektiranje s iglom. Otkriva da je efekt morfina tada brži i tri puta jači. Nakon toga broj ovisnika o morfinu brzo raste, a pokušaji liječenja su, s današnjeg gledišta, pomalo suludi. Ovisnike o opijumu i morfinu pokušavaju liječiti među ostalim i kokainom (Sigmund Freud je bio veliki zagovornik ovoga, što mu je umalo uništilo karijeru), te heroinom kojeg je iz morfija sintetizirao C. R. Wright. Heroin je derivat morfina, a tijekom cijelog desetljeća reklamirao se kao bezopasan, te prodavao čak i kao lijek za smirenje kašlja. Istina, smirivao je kašalj, ali uz teške nuspojave.Bočica heroina, Bayer (foto: Wikimedia Commons) A uz poticaje proizvođača heroina, mnoge dobrotvorne organizacije slale su velike pošiljke heroina misionarima u Kinu kako bi njime mogli izliječiti mnoge opijumske ovisnike u Kini. Heroin je u Kini čak postao poznat i pod imenom ''Isusov Opijum''. Naravno, tijekom takvog liječenja kašlja i ovisnosti o opijumu, mnogi ljudi postali su ovisni o heroinu.

>>>Znanstvenici najavili moguće cijepljenje protiv kokainske ovisnosti

Uz porast svijesti o tome kako opijum može izazvati ovisnost, počinju se donositi prve zakonske zabrane korištenja i trgovine opijumom u SAD-u i Velikoj Britaniji, te se 1914. godine Kina konačno uspijeva riješiti Britanaca i njihovog uvoza opijuma koji ih je uništavao. Opijum se stoga počinje prodavati na crnom tržištu, no ubrzo ga kao popularno sredstvo ovisnosti istiskuje heroin koji je i dan danas veliki problem.

I za kraj priča o opijumskom maku iz Hrvatske! U ne tako davno doba žene su djeci davale malo čaja od maka da bolje spavaju. To je u skladu s izjavom pisca i filmaša Jeana Cocteaua koji je opijum nazvao ''ultimativnom siestom'', ali o opasnostima predoziranja i navikavanja djece ne trebam ni govoriti. Raspitajte se malo kod svojih baka i možda otkrijete još koju priču o opijumskom maku!

 

Izvori:

Aragón-Poce, F., Martínez-Fernández, E., Márquez-Espinós, C., Pérez, A., Mora, R., Torres, L. M. (2002): Hystory of opium. International Congress Series 1242:9-11. Članak možete preuzeti ovdje.

Chouvy, P. A. (2009): Opium: Uncovering the Politics of the Poppy. Harvard University Press.

Williamson, S.H. (2012):Seven Ways to Compute the Relative Value of a U.S. Dollar Amount, 1774 to present. MeasuringWorth.

Opium through History

PubMed

Kew - Plant Cultures

The New York Times

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?