| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 31.01.2013 10:01:36

Zlato (foto: Wikimedia Commons)Zlato je jedno od ljudima najdragocijenijih metala. Po svojim fizičkim svojstavima je jako inertno i rijetko reagira s ostalim elementima i spojevima. Iako je kao metal inertno, na staničnoj razini u obliku nanočestica može biti opasno. Zato su neke bakterije koje žive na rudama odlučile izlučivati čisto zlato kako im ne bi stvaralo probleme.


Na dva odvojena nalazišta u rudnicima u državama Queensland i New South Wales u Australiji izolirana je bakterija koja je sposobna živjeti na rudama koje u sebi sadrže tragove metala zlata. Ukoliko se nađe u stanici zlato u obliku inertnih nanočestica može itekako biti opasno za jednostanične organizme zbog specifičnog vezanja metalnih nanočestica na pojedine organele. Poznato je razarajuće djelovanje nanočestica zlata na molekulu DNA.

>>>Potraga za zlatom

Čestice zlata zbog svog naboja mogu doslovno rastrgati molekulu DNA ukoliko su Otopina zlatovog (III) klorida (foto: Wikimedia Commons)suprotnog naboja od molekule nukleinske kiseline. Zbog svog svojstva izrazite toplinske provodljivosti, nanočestice zlata mogu akumulacijom elektromagnetskog zračenja oštetiti stanicu otpuštanjem topline u okolinu. Poznato je kako čestica zlata promjera od pola mikrometara može isijavati toplinu u radijusu 1000 puta većem od same čestice.

>>>Kako bakterije prerađuju toksične metale?

Bakterija Cupriavidus metallidurans pronađena na lokacijama u Australiji uzgajana je u laboratoriju na smjesi zlatovog klorida koja je izrazito toksična. Bakterija je uspjela zlato izlučiti u obliku nanočestica van svoje stanice dok je ostale supstance iz smjese iskoristila kao hranu. Veće nakupine zlata primijećene su uklanjanjem organske mase nakon provedenog pokusa uzgoja bakterija na toj toksičnoj smjesi. Proces izlučivanja metala van stanica poznat je i kod nekih drugih bakterija i opisan je kao proces samo-detoksikacije.

Istraživanje na bakteriji proveo je Frank Reith sa Sveučilišta Adelaide u Australiji sa svrhom shvaćanja mogu li saznanja o koncentriranju zlata iz živih organizama pomoći u razvijanju biosenzora u otkrivanju nalazišta dragocijenih metala te je potaknuo pitanje koji biološki mehanizmi sudjeluju u ovakvom fascinantnom procesu.

 

Izvori:

e!Science News

ESRF, ESRF

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?