| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Akcije
Autor : Linda Bjedov

Datum objave: 07.02.2013 02:02:59

Eumeces fasciatus (foto: Wikimedia Commons)Briga o potomstvu normalan je dio života sisavaca i ptica. Kod nekih vrsta, poput čovjeka, taj period traje veoma dugo. No, i neki gmazovi za koje ovakvo ponašanje nije karakteristično također brinu o svojim mladima. Na koji način i koliko dugo to oni rade, pročitajte u novoj kolumni!


Ljudima je normalno da roditelji skrbe o svojoj vlastitoj djeci. Kao i kod većine sisavaca za brigu je odgovorna uglavnom majka. Briga o potomstvu može se grubo podijeliti na brigu prije poroda i brigu poslije poroda. Prije same trudnoće već dolazi do ulaganja ženki u kvalitetu, a kod nekih vrsta i kvantitetu jajnih stanica spremnih za oplodnju. U prirodi nakon same oplodnje kod većine vrsta mužjaci više nemaju nikakve veze niti sa ženkom niti sa vlastitim potomstvom. No, za ženku tu posao ne završava, jer ona pred sobom ima jošKolibri (Selasphorus calliope) hrani potomke (foto: Wikimedia Commons) cijelu trudnoću. Ženke moraju naći i pripremiti gnijezdo ili mjesto za inkubaciju jaja. Kod sisavaca je to brlog u kojem će doći mladi na svijet i koji će i njima i majci omogućiti sigurnost. Ptice brinu o izlegnutim jajima tijekom inkubacije, dok kod nekih riba postoji čuvanje i branjenje mjesta gdje su polegnuta jaja.

Nakon samog poroda kod sisavaca, ali i kod većine ptica briga o potomstvu se nastavlja. Kod ptica se briga o potomstvu često nastavlja od strane oba roditelja, dok je kod sisavaca za to zadužena majka. Nakon poroda mladunčad sisavaca je u potpunosti ovisna o svojoj majci, tj. majčinom mlijeku. Tako je majčinska briga o potomstvu kod ljudi kao i kod svih sisavaca neizbježna jer je majka najvažniji izvor hrane. Naravno, za majku tu posao ne završava jer osim doslovno othraniti mladunčad ona njih mora i čistiti, braniti, grijati, a neke vrste moraju potomstvo i učiti, točnije prenositi svoje znanje na njih da bi se mladunčad mogla osamostaliti i preživjeti.

A kakva je situacija kod gmazova (Reptilia)?

Za ovaj cijeli razred kralježnjaka unutar kojeg je poznato oko 9500 vrsta nije tipična briga o potomstvu. Nakon parenja i oplodnje, ženke traže prikladno mjesto gdje će polegnuti jaja. Nakon što su jaja na sigurnom, najčešće zakopana, ženka odlazi svojim putem. Unatoč tome, neke vrste gmazova su se posvetile svojem potomstvu za vrijeme inkubacije jaja, a neke čak i nakon što se mališani izlegnu. Koji su to brižni roditelji gmazovi, pročitajte u nastavku.

Mladunče krokodila Crocodylus acutus (foto: Wikimedia Commons)Prvi primjer možda i nije tako poseban jer je većini poznat iz različitih dokumentarnih serija o životinjama. Radi se o velikim semiakvatičnim gmazovima iz reda krokodila (Crocodylia). Oni su rijedak primjer gmazova koje se brinu o svojem potomstvu nakon što se mladi izlegnu. Majke, osim što pomno izabiru mjesto na kojem će izlegnuti jaja koja pažljivo zakapaju, provedu i dva mjeseca čuvajući ta jaja. Prije nego se mladunci izlegnu iz jaja ženka čuje njihov zov, otkapa ih i pomaže svojim mladuncima da se izlegnu. Ona ih čak sakuplja ustima i nosi u vodu. Mladunci nakon što se izlegnu formiraju grupu koju majka energično brani od drugih grabežljivaca ali i pripadnika iste vrste. Tek nakon nekoliko tjedana ili mjeseci mladunčad se odvaja od majke.

Još jedna od iznimaka u svijetu gmazova je gušter Eumeces fasciatus (naslovna fotografija) koji živi u istočnom djelu SAD-a i Kanade. Ženke nakon polaganja jaja ostaju tijekom cijele inkubacije uz jaja. Inkubacija traje oko šest tjedana, a ženke jaja napuštaju samo za vrijeme potrage za hranom. Ovisno o vlazi tla ženke mijenjaju poziciju tijela u odnosu na jaja. One tako ponekad leže na jajima, pored njih, između njih ili se zamotaju okoŽenka vrste Eumeces fasciatus s jajima (foto: Wikimedia Commons) njih. Što je niža vlaga tla ženka je više u kontaktu s jajima da bi smanjila transpiracijski gubitak vode iz jaja. Katkad ženke i uriniraju u gnijezdo i okreću jaja da bi održale vlažnost. U slučaju pomicanja jaja iz gnijezda, ženka ih vraća natrag, a trula jaja pojede. Nakon što se mladunci izlegnu majka se odvaja od njih.

Kod vrsta porodice puzaša (Anguidae) zabilježena je također slična briga o jajima. Isto tako i neke viviparne (živorodne) vrste guštera nakon poroda jedu placentalnu membranu i na taj način čiste mladunce.  Osim kod guštera ovakvo ponašanje zabilježeno je i kod nekih zmija koje se također tijekom inkubacije zadržavaju s jajima. Ženke iz porodice Pythonidae (pitoni) ovisno o promjenama vanjske temperature mogu drhtanjem mišića podići svoju temperaturu tijela i time omogućiti konstantnu temperaturu potrebnu za inkubaciju jaja.

 

Ostale članke autorice pročitajte ovdje.

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupiru

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?