| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 15.02.2013 18:02:00

Acacia oxycedrus, australski endem (foto: Wikimedia Commons)Novo istraživanje australskih znanstvenika pokazalo je kako je dio biljne bioraznolikosti Australije nestalo zbog ledenih doba. Istraživanje je objavljeno u prestižnom američkom časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences te dokazuje kako i izumiranja, a ne samo evolucija utječu na bioraznolikost.


Područje jugoistočne Australije u prošlosti je bilo iznimno bogato različitim vrstama biljaka. Štoviše, može ga se usporediti s nekim od centara bioraznolikosti danas. Međutim, većina biljaka je izumrla tijekom ledenih doba, prije otprilike milijun godina.

>>>Vrste izumiru stopom 1000 puta većom od prirodne

Tradicionalno, znanstvenici smatraju kako neka područja imaju više vrsta u odnosu na druga, budući da na tim određenim područjima vrste brže evoluiraju. Ta teorija, koja naglašava važnost evolucije, sada dobiva novi aspekt koji se ne smije zanemariti - izumiranje.

>>>Proljeće u Queenslandu

Znanstvenici su u istraživanju usporedili dvije regije bogate grmolikim biljnim vrstama -Banksia spinulosa, karakteristična za istočnu Australiju (foto: Wikimedia Commons) južnu Australiju i južnu Afriku. Dugo se smatralo da je bioraznolikost na ovim mjestima posljedica siromašnih tala i vrućih ljetnih perioda.

>>>Zašto je nekih vrsta na Zemlji mnogo, a nekih malo?

Analizirani su fosilni ostaci biljaka s područja jugoistočne Australije te je utvrđeno da je to područje prije milijun i pol godina imalo jednako grmolikih biljnih vrsta kao što zapadna Australija i južna Afrika imaju danas. Kako se Australija postepeno isušivala tijekom posljednjih nekoliko milijuna godina, vrste karakteristične za kišne šume su polako nestajale s većeg dijela kontinenta.

>>>10 najugroženijih šuma svijeta

Do sada se smatralo kako je trend isušivanja pogodovao grmolikim biljnim vrstama, koje su karakteristične za Australiju, da se razviju. No, klimatska varijabilnost zbog ledenih doba nije samo pogodovala izumiranju vrsta koje se mogu pronaći u kišnim šumama, nego je pogodovala izumiranju i znatnog broja grmolikih biljnih vrsta. Također, vrste koje su izumrle u jugoistočnoj Australiji tijekom ledenih doba vjerojatno su bile osjetljivije na brze klimatske promjene. To znači da vrste koje danas žive na tom području možda mogu u većoj mjeri podnijeti klimatske promjene nego što se danas smatra. S druge strane, istraživanje sugerira kako su vrste koje rastu na zapadu Australije osjetljivije, budući da su bile zaštićene od velikih promjena klime u prošlosti.

 

Izvor: The Melbourne Newsroom

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?