| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 25.03.2013 11:03:00

Kravosas, Elaphe quatuorlineata (foto: Boris Lauš)Slušajući o zmijama, običnom hrvatskom građaninu riječ ''nježan'' ne pristaje uz ove životinje. A na spomen riječi ''divovi'' u istom kontekstu se ovom građaninu lagano počinje kostriješiti dlaka na zatiljku. No, upravo to je cilj ovog teksta - upoznati obične ljude s ovom vrstom zmije, kako bi se riješili strahova i shvatili da se zbilja radi o - nježnim divovima.


Četveroprugi guž, četveroprugi kravosas ili samo kravosas, latinskog imena Elaphe quatuorlineata, najduža je zmija u Hrvatskoj, a po masivnosti također zauzima prvo mjesto. Jedinke ove vrste mogu dosegnuti i do 260 centimetara i debljinu prosječne ruke, no to su zbilja rariteti. U prirodi ćete najčešće susresti kravosase ispod 160 centimetara. Samo ime vam ukazuje na jednu očitu karakteristiku i na jedan mit. Očita karakteristika su dakako četiri uzdužne tamne pruge na leđnoj strani, na podlozi smeđih nijansi. Prema tome Kravosas na stablu, Elaphe quatuorlineata (foto: Boris Lauš)se odrasle jedinke vrlo lako raspoznaju od ostalih vrsta zmija. Drugi dio imena, kravosas, vuče porijeklo od jednog mita, a to je da ova zmija tokom noći siše mlijeko s kravljeg vimena. No, do danas još nitko nije dokazao istinitost ovih tvrdnji, iako ima ljudi koji se kunu da su svjedočili upravo takvom događaju. Do suprotnih vjerodostojnih dokaza, objašnjenje ovog mita leži u činjenici da se kravosasi hrane glodavcima poput raznih miševa, voluharica i štakora. Glodavci su česti u okolici ljudskih naselja ako imaju dovoljno hrane, a zmije slijedeći svoj plijen dolaze u blizinu nastambi poput kuća, staja itd. Tako da nije neobično vidjeti kravosase u blizini stoke.

U Hrvatskoj kravosase možete susresti samo u priobalnim dijelovima zemlje, od krajnjeg juga do Istre. Česti su i na brojnim otocima. Preferiraju suša staništa, iako ih se može sresti i pokraj vodenih tijela. Kako su odlični penjači (fotografija desno) povećava im se i raznovrsnost plijena: od ptica i njihovih jaja, guštera do raznih malih glodavaca, miševa, voluharica, štakora, pa čak i mladih zečeva i kunića. Plijen ubijaju davljenjem. Kao što je vidljivo, vrlo su bitna karika ekosustava zbog regulacije brojnosti glodavaca.

U usporedbi sa svojim roditeljima, juvenilni kravosasi (fotografija dolje) izgledaju sasvim drukčije. Tijelo im je prekriveno tamnim mrljama, koje kroz razvoj mladih zmija blijede i zamijenjuju se karakterističnim prugama u odrasloj dobi. Nažalost, zbog drukčijeg izgleda često stradavaju od ljudske ruke, jer tom obojenošću asociraju ljude na otrovnice poput poskoka ili riđovke. Mnogobrojne su razlike između mladih kravosasa i poskoka, od potpuno različite šare, zjenice oka, oblika glave, do nedostatka roščića karakterističnog za poskoka. A riđovke ne dolaze u staništima gdje ima kravosasa. Stoga je korisno ne prepuštati se panici i ubijanju iz straha, dovoljno je obratiti malo pažnje na izgled ove mlade zmije da bi shvatili da se radi o neotrovnici.

Osim činjenice da se radi o neotrovnici, također vas može umiriti njena bezazlena ćud. Iako veliki i masivni, kravosasi vrlo rijetko grizu u obrani. Možda vas zaplaše glasnim siktanjem i zaletavanjem tijelom prema vama, no ugrizi su iznimno rijetki. Oni će čekati prvu priliku da se povuku na sigurnije mjesto i izbjegavat će svaki sukob s ljudima.

Juvenilna jedinka kravosasa, Elaphe quatuorlineata (foto: Boris Lauš)

U pokrajini Abruzzo u Italiji se svake godine prvog četvrtka u svibnju održava zanimljiva ceremonija. U mjestu Cocculo se održava procesija zmija u čast sveca zaštitnika Svetog Dominika. Zmije koje se koriste u ovoj procesiji su često kravosasi, koji se stavljaju na kip Svetog Dominika i nose u povorci kroz mjesto. Kravosasi se za ovu svrhu kasnije ne ubijaju, već se vraćaju natrag u njihovo stanište. Čak nije ni rijetkost vidjeti majke kako stavljaju ove zmije svojoj djeci oko vrata, vjerujući da će im donijeti zaštitu od brojnih bolesti. Ovo je jedan od pozitivnijih primjera suživota čovjeka i zmija, i odnosa kršćanstva prema zmijama te još jedan pokazatelj bezazlenosti ovih divova.

Zbog negativnog odnosa građana Hrvatske prema svim zmijama, česta su stradavanja i ove bezopasne vrste. Zbog toga, kao i ostalih faktora ugrožavanja, kravosasi su zaštićeni Zakonom o zaštiti prirode kao strogo zaštićena domaća svojta. Ukoliko ste i vi negdje naišli na ovu zmiju, te susret imate zabilježen na fotografiji, molim vas da to podijelite sa mnom na mail: boris.laus.pmf@gmail.com. Svaki podatak je dobrodošao za bolje upoznavanje ovih fascinantnih životinja!

 

Pročitajte i:

>>>Zmajevi u Hrvatskoj

>>>Wild Croatia - istražite hrvatsku divljinu

 

 

Izvor: Boris Lauš/ Wild Croatia

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?