| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 29.03.2013 19:03:00

Zemlja (foto: posterize/FreeDigitalPhotos)Izvješće o društvenom razvoju UN-a za 2013. godinu (The 2013 United Nations Human Development Report), upozorava da "neaktivnost u odnosu na okoliš, a posebno u pogledu klimatskih promjena, ima potencijal zaustaviti ili čak preokrenuti razvoj ljudskog društva u najsiromašnijim zemljama svijeta i zajednicama".


Kada je riječ o političkom djelovanju na klimatske promjene, najbogatije zemlje Sjevera zahtijevaju da i zemlje u razvoju djeluju u tom pravcu, što se na prvi pogled čini poštenim. No upravo su bogati narodi Sjevera iskoristili prednosti industrijalizacije ostavljajući ostatak svijeta u gospodarskoj žabokrečini. A zagađujući plinovi te industrijalizacije koji utječu na klimatske promjene sada caruju u zemljama u razvoju na globalnom Jugu.

Sada kada zemlje u razvoju rade upravo to - razvijaju se - one postaju motor globalnog gospodarstva. Ili drugim riječima, za razliku od naglog ekonomskog razvoja zemalja Zemlja (foto: Apple's Eyes Studio/ FreeDigitalPhotos)Sjevera, napredak na globalnom Jugu koristi cijelom svijetu.

Okrutna je ironija da upravo sada kada su se zemlje u razvoju dovoljno ekonomski uzdigle da mogu i same iskoristiti neke probitke kojima se već okoristio Sjever, utjecaj klimatskih promjena prouzročenih industrijalizacijom njima će najviše naškoditi.

Izvješće o društvenom razvoju UN-a za 2013. godinu (The 2013 United Nations Human Development Report), upozorava da "neaktivnost u odnosu na okoliš, a posebno u pogledu klimatskih promjena, ima potencijal zaustaviti ili čak preokrenuti razvoj ljudskog društva u najsiromašnijim zemljama svijeta i zajednicama".

"Ako se ekološke katastrofe ne izbjegnu koordiniranom globalnom akcijom, do godine 2050, broj ljudi u ekstremnom siromaštvu mogao bi se povećati i do tri milijarde".

"Kako se poboljšava životni standard, a svijet kao cjelina postaje sve dublje međuovisan, uspon globalnog Juga i njegov potencijal za ubrzavanje napretka za buduće generacije treba shvatiti kao koristan za sve zemlje i regije", dodaje se u Izvješću.

Dakle, globalni Jug već je jednom loše prošao industrijalizacijom, a sada se stvar ponavlja pojavom čudovišnog djeteta industrijalizacije, klimatskih promjena.

 

Izvor: ZaMirZine

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?