| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 08.04.2013 23:04:00

Maneki Neko (foto: Wikimedia Commons)Vjerujete li u talismane, amajlije i kristale koji donose sreću? Ja ne. Ne od incidenta s pravom zečjom šapicom iz ljeta '94. Moram, doduše, priznati kako imam par privjesaka koje nosim kad se ne osjećam spremnom za suočavanje sa svijetom ili kad znam da mi predstoji okršaj neke vrste. Nosim ih i osjećam se bolje. Uzmem li to u obzir, nasmiješena maca što doziva sreću više i ne zvuči tako čudno.


Sjedi u izlozima, visi na privjescima, čeka na džeparac kako bi ga čuvala, njiše se na onim jezivim ukrasima što zvone kad puše vjetar i još mnogo toga, a sve s podignutom šapicom i blaženim izrazom lica. To je Maneki Neko ili pozivajuća mačka koja je postala raširenom i omiljenom srećonošom. A kako i ne bi kad je tako simpatična.

Pojašnjenje za početak: U Japanu pozivate nekoga okomito podignutom rukom s dlanom prema van i spuštanjem i podizanjem prstiju. Kao način mahanja kod nas. Navodno puno ljudi misli da ona samo maše dok zapravo poziva. Taj je pokret bit svega pa ga je važno razjasniti.

Dolazi u raznim bojama, malim promjenama u izrazu lica (zatvorene ili širom otvorene oči, manji ili veći smiješak) i položaju tijela (uglavnom sjedi) te uz soundtrack potpunog kaosa iz kojeg ispadaju objašnjenja položaja šapa. Nakon pomnog razmišljanja, seciranja i šibanja špagetima, dobila sam ovo:

PODIGNUTA

LIJEVA ŠAPA

DESNA ŠAPA

dovodi stranke

<--->

donosi sreću i bogatstvo

donosi novac

štiti lijevu šapu dok ova donosi novac

bogatstvo

<--->

sreća

za kafiće i slične "noćne poslovne objekte"

za ostale vrste uslužnih djelatnosti

za posao

za dom

OBJE ŠAPE

doziva zaštitu doma ili posla ili obrnuto ili oboje

NITI JEDNA ŠAPA

Što?!? Ima i takvih?[1]

Što je šapa više podignuta…

 

…sreća je veća

 

ili

…duži je put kojim sreća putuje do nas


U prijevodu, nabavite od svake po jednu pa ste pokriveni na svim poljima.

Može biti ukrašena na razne načine, na snazi je potpuna umjetnička sloboda. Najšašaviji mi je niz figurica na prvoj fotografiji na: www.luckymanekineko.wordpress.com/2011/05, odličnoj stranici za sve simpatizere. Najstrašnije su one s pomičnim šapama i ogromnim očima koje zure kao da će vam oteti dušu. Najčešće oko vrata ima crvenu ogrlicu s okruglim zvoncem i/ili portiklu, a u kombinaciji s tim (ili ne) drži zlatnik s natpisom koji bi trebao donijeti bogatstvo. Evo i usputne zanimljivosti: zlatnik se zove koban, a japanski izraz "koban" mačkama znači isto što i "margaritas ante porcos", odnosno, "biserje pred svinje". A Maneki Neko dolazi i u obliku kasice-prasice. Kasice-macice.

Simbolika šapa ove mace je nejasna, a takav je i njen početak. Osaka ili Tokio? To će ostati otvoreno pitanje. Iz mora priča o početku upecah nekoliko. Najčešće su one s vlasnicima trgovina bilo koje vrste koji pomognu mački pa im se ona zahvali pozivajući kupce ili one s mačkama koje pozivanjem spase nekome život pa oni iz zahvalnosti naprave figuricu ili nešto slično.

Izdvojila bih priču o bakici koja je uslijed neimaštine prodala svoju mačku, a potom je vidjela u snu i, poslušavši njen savjet, počela izrađivati glinene figurice na mačkinu sliku i priliku. Figurice su krenule kao halva i bakica se obogatila. Svima nam se nameće isto pitanje: Zašto je mačka čekala da je se proda? Pribrojit ćemo to svim ostalim upitnicima vezanim uz Maneki Neko.

Najžešća je priča o Usugumo - ženi koja je imala mačku ljubimicu, ali i prijatelja brzog na maču. Tijekom jednog posjeta, mačka je počela skakati po Usugumo i prije nego što bi rekao šic, pajdo se mača laća i ode glava! Mačkina, naravno. Kako je odletjela, zubima se zabola ravno u zmiju koja je upravo ciljala njenu vlasnicu. Usugumo je pala u tešku depresiju sve dok joj prijatelj nije poklonio figuricu nalik na ove koje vidimo danas. Ova priča dolazi i u izdanju za odrasle s gejšom, svodnikom i zadovoljnom strankom. Ne dam detalje, tražite ih sami.Maneki Neko (foto: Wikimedia Commons)

Možda najpoznatija, ali sigurno najrealističnija je priča u kojoj se samuraj Ii Naotaka našao na putu tijekom oluje i zaklon potražio pod drvetom blizu hrama Gotoku. Dok je tako gljivio pod drvetom primijetio je mačku koja ga je pozivala šapom. Zapravo se samo umivala, ali znate kako to ide - dug put, kapi kiše, hujanje vjetra, sake  i odjednom vam mačke mašu da im priđete i traže vas kunu. Iz kojeg god razloga, poslušao je, a samo tren poslije drvo je skurila munja. Hram je primio raskošnu zahvalnicu, a kad je mačka (zvala se Tama) uginula, u njenu je čast izrađena prva figurica mačke u dođi-dođi pozi. Naotaka je povijesna ličnost iz 17. st., a postoje i zapisi o njegovom posjetu hramu. Osim toga, Gotoku je danas velik hram pored kojeg je i groblje članova klana Ii te više popratnih građevina.

Dakle, počelo je s jednom figuricom i osvojilo Japan te je danas cijeli kompleks hrama Imado, gdje su izrađene neke od prvih figurica, posvećen liku i djelu Maneki Neko. Ali nisu badava Japanci najkulji narod na svijetu. U gradu Seto ova srećonoša ima muzej u svoju čast, a krajem rujna kreće Maneki Neko festival prilikom čega se ljudi namačkaraju (doslovce) i tulumare. Još mi samo recite ima li boljeg načina za proslavu ove prigode od Maneki Neko plesa? Da, i to postoji. Našla sam više video isječaka na tu temu, ali ni za jedan ne mogu jamčiti da je to to.

S obzirom da stvarna životinja stoji iza ovoga, red je i nju spomenuti. Radi se o japanskoj kratkorepoj mački. Kažu da je imala rep, ali se jednom rep zapalio. Mačka je protrčala kroz grad i proširila plamen. Car je tada, iz predostrožnosti, naredio rezanje repa svim mačkama i nastala je nova pasmina.

Stigli smo i do stvarno strašnog dijela. Ova pasmina i Japan nisu izrodili samo simpa amajliju već i stvora s drugog kraja spektra. Abominaciju što hara svijetom kao pošast. Unaprijed se ispričavam, ali moram spomenuti ovo zlo - Hello Kitty. Čemu takva netrpeljivost prema preslatkom, bezopasnom liku? Jer je posvuda! Jedno vrijeme sam imala dojam da me proganja jer sam je vidjela po svemu - odjevnim predmetima, modnim dodacima, mobitelima, šalicama, na TV-u, a onda sam saznala da je i na AVIONU! To više nije bezopasno. Gdje to prestaje? Gdje?!? Na Tajlandu zapravo. Kada su tamošnji policajci zločesti, urese ih likom Kitty na rok koji odgovara prijestupu. He-he, to se zove kazna.

Što se Maneki Neko tiče, voljeli-ne voljeli, vjerovali-ne vjerovali, ne može škoditi. Nisam vidjela figurice nigdje kod nas, ali za početak bi i slika bila dovoljna. Isprintajte si je stoga ili nacrtajte, neka vam prizove sve što vam nedostaje.


Ostale članke autorice pročitajte ovdje.

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupiru

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?