| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije
Autor : Linda Bjedov

Datum objave: 09.05.2013 10:05:00

Oophaga granulifera (foto: Wikimedia Commons)Kao i kod gmazova, kod kojih briga o potomstvu nije jedna od karakteristika s kojom se mogu pohvaliti, i vodozemci svojim mladima pristupaju slično. Najčešće polažu jaja u vodu i ostavljaju ih, čime završavaju sve svoje obveze prema vlastitome potomstvu. No nekih vodozemci razvili su zanimljive načine brige o mladima. O njima doznajte više u novoj kolumni Biomanija!


Kod vrsta vodozemaca koje jaja polažu na kopnu često postoji roditelj koji čuva jaja i sprječava predatore da ih ukradu. Vodozemci brinu o potomstvu gradeći skrovišta u koja liježu jaja te brižno čuvaju ta skrovišta ili jaja direktno nose sa sobom. Briga o jajima se kod nekih vrsta nastavlja i na brigu o potomstvu u ranijim stadijima razvoja, pa i do samog završetka metamorfoze. Procjenjuje se da se briga o potomstvu od strane jednog ili oba roditelja kod vodozemaca javlja kod 20% vrsta i da je vezana uz količinu jaja. Vrste koje liježu velik broj jaja, najčešće ne brinu o njima, dok vrste u staništima s malo vode brinu o potomstvu. U nastavku slijede primjeri različitih mehanizama brige o potomstvu koji su se razvili kod vodozemaca.

Mnogi daždevnjaci liježu jaja ispod kamenja ili mrtvog drva. Ženke vrste daždevnjaka Desmognathus welteri, inače autohtone u SAD-u, nakon polijeganja jaja ostaju čuvati jaja i štititi ih od predatora sve dok juvenilni daždevnjaci ne izađu iz jaja. Mužjak vrste Cryptobranchus alleganiensis radi podvodno gnijezdo i potiče ženke da u njemu liježe jaja. Mužjak čuva jaja čak do 3 mjeseca sve dok se mladi ne izlegnu. Za vrijeme čuvanja jaja on tijelom proizvodi valove omogućavajući jajima opskrbu kisikom. Više o ovoj vrsti pogledajte u videu!

Kod žaba nailazimo na zapanjujuće oblike čuvanja jaja, ali i mladunaca nakon izlaska iz jaja. Mužjak vrste Hyloxalus subpunctatus, male kolumbijske otrovne žabice koja doseže veličinu tijela do 2 cm, zaštitnik je jaja sakrivenih ispod kamena ili komada drveta. On štiti jaja sve do izlaska punoglavaca koje sakuplja na svoja leđa i transportira ih do vode. Mužjaci zapadnoeuropske vrste Alytes obstetricans (žaba primalja) nose jaja omotana oko svojih stražnjih nogu do 8 tjedana. Tata održava jaja vlažnima, a kada dođe vrijeme da se punoglavci izlegnu, odlazi do vode gdje ih ispušta.

Neke žabe poput vrste Pipa pipa (surinamska krastača) razvile su interesantne mehanizme čuvanja punoglavaca. Nakon što se punoglavci izlegnu iz jaja, mužjak ih nosi na svojim leđima u posebno formiranim vrećicama tj. porama u kojima ostaju do metamorfoze.

Iz porodice Dendrobatidae dolaze pripadnici poznati po svojoj toksičnosti i znani pod nazivom otrovne žabe-strelice. Ove prekrasno obojene male žabice iz šuma Središnje i Južne Amerike ime žabe-strelice dobile su jer su indijanci koristili njihovu smrtonosnu otrovnu sluz za premazivanje strelica i koplja kojima su lovili plijen. No ove žabice ističu se i po tome što su brižni roditelji. Vrsta Oophaga granulifera (naslovna fotografija) iz te porodice liježe jaja na šumsko tlo. Kada se punoglavci izlegnu, roditelji ih nose na leđima u drveće sve do lišća ispunjenih vodom ili bromelija (biljke iz porodice Bromeliaceae) koje rastu kao paraziti na drveću. Ženka učestalo posjećuje svoje punoglavce i liježe neoplođena jaja u vodu kao hranu punoglavcima. 

Rhinoderma darwinii (foto: Wikimedia Commons)Za sam kraj ostaju dva najneobičnija primjera žaba koje brine o svome potomstvu. Jedna od njih, darvinova žaba (Rhinoderma darwinii, fotografija desno), živi u šumskim potocima Čilea i Argentine. Ženka ove vrste liježe oko tridesetak jaja koja mužjak brani sljedeća dva tjedna dok punoglavci ne izađu van. Tada ih mužjak stavlja u usta i nosi ih u svojim vokalnim vrećicama. Tu se punoglavci razvijaju i prolaze metamorfozu. Ovakav razvoj može trajati od 50 do 70 dana. Kada se male žabice razviju, one prelaze u usnu šupljinu i izlaze va na usta mužjaka. Konačno, navodimo primjer nažalost nedavno izumrlih vrsta žaba. Radi se o dvije jedine vrste unutar roda Rheobatrachus koje su autohtone australijske vrste i obje su izumrle 1980-ih godina. Ove žabe su živjele na tlu i bile su primjer unikatne brige o potomstvu. Ženke ovih vrsta gutaju svoja oplođena jaja ili punoglavce koji se dalje razvijaju u želucu. Punoglavci izlučuju hormon koji inhibira probavu ženke i sprječava njihovo probavljanje u želucu. Punoglavci prolaze metamorfozu i izlaze iz ženkinih usta kao potpuno razvijene žabice.

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupiru

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?