| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 15.05.2013 09:05:12

Zemljina atmosfera (foto: Wikimedia Commons)Prije nekoliko dana američka Nacionalna agencija za oceane i atmosferu (NOAA) objavila je kako je količina ugljikovog dioksida premašila brojku od 400 ppm što odgovara količini od 400 molekula CO2 na milijun molekula zraka. Smatra se da je to prijelomna točka prema daljnjem uzlaznom rastu razine tog plina u atmosferi što utječe na procese i ravnotežu u njoj.


Jednim dijelom uzrok velike količine CO2 je sagorijevanje fosilnih goriva za potrebe industrije, energije, grijanja i transporta. Kako bi se tome stalo na kraj potrebni su novi načini primjene energenata. Na tome se bazira tehnologija utiskivanja ugljikovog dioksida čime bi se ugljik, koji je prvotno izvađen iz podzemlja u obliku nafte, plina i ugljena, ponovo vraćao u tlo u obliku plina.

>>>Plin koji život znači - priča o kisiku

Prije samog početka utiskivanja važno je pronaći odgovarajuće stijene u koje će se skladištiti ugljikov dioksid. To mogu biti iscpljena naftna ili plinska polja, pješčenjaci čije suDobivanje nafte (foto: Flickr) pore ispunjene slanom vodom ili duboki slojevi ugljena. Oni moraju zadovoljavati nekoliko uvjeta kao što su visoka poroznost i propusnost, veliki kapacitet, iznad ležista moraju postojati nepropusne stijene kako bi zadržale plin od curenja prema površini. Takvi spremnici trebali bi se nalaziti na dubini većoj od 800 m gdje su uvjeti visokog tlaka i temperature, pri čemu je CO2 u tekućem stanju i zauzima manje prostora.

>>>Kako je kisik mijenjao evoluciju životinja

Cijeli proces zapravo je vrlo jednostavan. Nakon što se ugljikov dioksid u tvornici ili elektrani odvoji od dima odlazi na komprimiranje i prelazi u tekuće stanje. Zatim se cjevovodom ili brodom transportira do mjesta utiskivanja nakon čega se utiskuje pod tlakom u ležište. Kada je plin već utisnut, zbog razlike u gustoći, putuje prema površini no naiđe na nepropusnu stijenu i tu ostaje zarobljen gdje se vremenom otopi. Razvojem ovog načina skladištenja ugljikovog dioksida bitno se smanjuje njegova količina u atmosferi.

>>>Acidifikacija oceana - sve veća prijetnja morskim organizmima

Iako je na prvi pogled ovo postrojenje vrlo ekološko u stvarnosti i ne mora biti toliko. Naime, velika količina CO2 u tlu može biti pogubna za biljke u tom području, zatim ukoliko plin dospije u podzemnu vodu može uzrokovati zakiseljavanje, a što za sobom povlači i otapanje okolnih stijena. Zbog tih efekata potrebno je još razvijati ovaj način upravljanja ugljikovim dioksidom.

>>>Koliko cestovni promet zagađuje zrak u Hrvatskoj

U Republici Hrvatskoj postoje dva takva postrojenja za utiskivanje plina, i to u naftnim poljima Ivanić i Žutica gdje se taj proces koristi i za dodatnu eksploataciju naftne i plina.

 

Izvori:

CGS Europe

Što zapravo znači geološko skladištenje CO2 - CGS Europe

Energetika-net

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?