| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 16.05.2013 14:05:40

Kos, Turdus merula (foto: Wikimedia Commons)Više od polovice uobičajenih vrsta biljaka kao i trećina vrsta životinja bi mogle doživjeti drastičan pad u brojnosti populacija tijekom ovog stoljeća, zbog klimatskih promjena. U istraživanju objavljenom prošlog tjedna u časopisu Nature Climate Change promatrano je 50 000 globalno raširenih i uobičajenih vrsta te je zaključeno kako će više od polovice biljnih vrsta te jedna trećina životinjskih vrsta izgubiti više od pola svog područja rasprostranjenosti do 2080. godine, ukoliko se ne učini ništa po pitanju globalnog zagrijavanja.


Konkretno, to znači da će se areal čestih i uobičajenih vrsta globalno smanjiti te će gotovo svugdje doći do pada bioraznolikosti.

>>>Utiskivanje ugljikovog dioksida u zemlju

Biljke, gmazovi te posebice vodozemci najviše su ugroženi. Također, područja SubsaharskeMuhara, Amanita muscaria (foto: Wikimedia Commons) Afrike, središnje Amerike, Amazone i Australije će izgubiti najviše vrsta biljaka i životinja, a veliki gubitak biljnih vrsta se predviđa u Sjevernoj Africi, središnjoj Aziji te jugoistočnoj Europi.

>>>Izvještaj UN-a: promjene klime mogu preokrenuti napredak čovječanstva

Ipak, ako se brzo djeluje i ako se ublaže klimatske promjene, gubitak vrsta bi se mogao smanjiti za 60% te bi se moglo ''kupiti'' dodatno vrijeme. Točnije, dodatnih 40 godina koje bi vrste imale za prilagodbu. To bi se dogodilo budući da bi ublažavanje usporilo i zaustavilo rast globalne temperature za više od dva stupnja Celzijusa, relativno u odnosu na predindustrijsko razdoblje (prije 1765. godine). Bez ublažavanja klimatskih promjena, globalna temperatura bi mogla porasti za 4°C do 2100. godine.

>>>Veza između izumiranja i bioraznolikosti

Ovo istraživanje je posebno zanimljivo, budući da se većina istraživanja koncentrira na ugrožene vrste i utjecaj klimatskih promjena na njih dok je istovremeno malo informacija kako će povećanje globalne temperature utjecati na uobičajene i česte vrste. Perzijska čestoslavica, Veronica persica (foto: Wikimedia Commons)Osim toga, istraživanje predviđa da će klimatske promjene u velikoj mjeri smanjiti raznolikost vrlo čestih vrsta koje se mogu pronaći u svim dijelovima svijeta. Taj gubitak bioraznolikosti na globalnoj skali bi značajno osiromašio biosferu i ekosustave koji se u njoj nalaze.

>>>Vrste izumiru stopom 1000 puta većom od prirodne

Istraživanje je bazirano na efektu povećanja globalnih temperatura, no ostali simptomi klimatskih promjena poput ekstremnih vremenskih događaja, štetnika i bolesti koji nisu uzeti u obzir samo znače da su predviđanja vjerojatno konzervativna. Pogotovo kada su u pitanju životinje, budući da bi se gubitkom biljnih vrsta smanjila količina dostupne hrane. Naravno, negativne posljedice bi osjetili i ljudi.

 

Izvor: e! Science news

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?