| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 03.06.2013 12:06:00

Trachyphyllia sp. (foto: Wikimedia Commons)Morski biolozi proveli su 17 godina analizirajući raznolikost i gustoću koraljnih kolonija uz obalu Južne Amerike. Ova istraživanja su se poklopila s katastrofalnim El Niñom 1997. - 98. godine. Po prvi puta se stvorila prilika za detaljnu procjenu dugoročnog utjecaja velikih okolišnih promjena ovog tipa na koraljne zajednice.


Koraljni grebeni su vjerojatno najraznolikiji morski ekosustavi na Zemlji koji potencijalno sadrže 25% svih poznatih morskih vrsta. Ipak, prijete im mnoge opasnosti - cijeli raspon lokalnih ljudskih aktivnosti te klimatske promjene. Svaki udar na koralje će imati velike posljedice za organizme koji žive na koraljnim grebenima, poput riba. Ukoliko klimatski fenomeni postanu češći, kao što se pretpostavlja, vjerojatno je da se koralji nikada neće moći u potpunosti oporaviti.

>>>Ima li budućnosti za bioraznolikost koraljnih grebena?

El Niño koji se odvio 1997. - 98. godine bio je najopsežniji globalni događaj svoje vrste uKoraljni greben (foto: Wikimedia Commons) povijesti, s rekordno visokim globalnim temperaturama mora. U nekim dijelovima svijeta donio je poplave, a sušu u drugim, no osim toga uzrokovao je i ozbiljna izbjeljivanja koralja te njihovo umiranje u dijelovima središnje Amerike, Indijskog Oceana, Arapskog zaljeva te tropskom dijelu Pacifika i Brazila.

U ovom istraživanju tim znanstvenika je koristio vlastita opažanja 8 vrsta kamenih koralja (Scleratinia) te podatke Brazilskog meteorološkog ureda kako bi stvorili cjelovitu sliku okolišnih uvjeta i posljedica na vrste.

>>>Neki se koralji ipak mogu prilagoditi povećanju temperature mora!

Rezultati su pokazali značajni porast temperature zraka i mora tijekom 1998. godine te povećan mortalitet kod svih promatranih vrsta koralja, dok je jedna vrsta u potpunosti nestala s grebena na više od sedam godina. Također, gustoća koralja u promatranom području je pala nakon 1998. godine, ali se ponovo kontinuirano povećavala sve do 2007. godine. Posljednja mjerenja pokazuju da se gustoća vratila na razine koje su bile prije 1998. godine.

>>>Koralji izgrađuju vrtove i 6000 metara ispod mora!

El Niño fenomeni daju nam naznake kako promijenjena klima utječe na ekosustave. Naime, tada se događaju velike promjene u vremenskim uvjetima unutar Pacifika koje imaju utjecaj na cijeli svijet. Ako se grebeni mogu brzo oporaviti, vjerojatno je da će se prilagoditi i preživjeti vjerojatne promjene u temperaturi vode koje nas očekuju. Međutim, istraživači su otkrili da je bilo potrebno 13 godina za oporavak sustava koraljnih grebena u Brazilu. Ovi rezultati sugeriraju da bi grebeni mogli biti vrlo ranjivi kada su u pitanju redovne promjene vezane uz klimu.

 

Izvor: e! Science News

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?