| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 24.06.2013 14:06:00

Avion i kondenzacijski tragovi (foto: Wikimedia Commons)Avioni, vlakovi ili automobili - koji je način putovanja najbolji za naš planet? Novo istraživanje objavljeno u časopisu Environmental Science and Technology donosi bolje procjene o tome koliko osobna putovanja utječu na klimu.

 


 

Istraživači su u izračunali koliki utjecaj na klimu imaju putovanja od 500 do 1000 kilometara - to su tipične udaljenosti koje danas ljudi prelaze na poslovnim putovanjima ili tijekom godišnjih odmora. Pokazalo se da iako putovanje avionima i dalje ima najveći Vlak (foto: Wikimedia Commons)utjecaj na klimu, izbori koje ljudi rade oko toga kako se voze i hoće li se voziti javnim prijevozom stvaraju veliku razliku u doprinosu klimatskim promjenama.

>>>Veliki gradovi utječu na promjene temperature udaljenih mjesta

Naime, samostalna vožnja u velikom autu može biti jednako loša za klimu kao i let avionom, međutim vožnja troje ljudi u malom autu može imati jednako malen utjecaj kao i vožnja vlakom. Samostalnim putovanjem od 1000 km u velikom autu može se emitirati do 250 kg ugljikovog dioksida (CO2), dok taj isti put u manjem autu više osoba može proći sa emisijom do 50 kg CO2 po osobi.

Avioni i dalje imaju najveći utjecaj

Naravno, vožnja avionom ima daleko najveći utjecaj na klimu, budući da vodi do stvaranja kondenzacijskih tragova (naslovna fotografija) i formacije cirusnih oblaka čiji je utjecaj na klimu i ozon vrlo snažan. Ti mehanizmi uzrokuju puno brže zagrijavanje nego CO2.

Istraživanje se fokusiralo na kratkoživuće stakleničke plinove i aerosole koje emitiraju kopnena prijevozna sredstva i avioni. Dodatno, istraživači su uračunali i popunjenost te efikasnost vozila, bazirano na realnim podacima o transportu u Europi. Zanimljivo je kako navedene komponente nisu regulirane Protokolom iz Kyota. To znači kako Automobil VW buba (foto: Wikimedia Commons)postoji rizik da se previde kada se uspoređuje utjecaj na klimu ovisan o različitim izborima putovanja.

>>>Klimatske promjene će donijeti velike gubitke kod čestih vrsta

Prijašnji radovi o ugljičnom otisku (eng. carbon footprint) koji su na raspolaganju u najboljem slučaju procjenjuju samo prosječne vrijednosti za cijeli transportni sustav. To znači da mogu previdjeti velike razlike u utjecaju na klimu koje mogu doći od ostalih zagađivača, osobnih izbora te lokalnih mjera za ublažavanje klimatskih promjena.

Također, prema riječima istraživača, mjere za ublažavanje klimatskih promjena trebale bi se koncentrirati na unaprjeđivanje učinkovitosti goriva te razvoja low-carbon goriva.

>>>Energetska učinkovitost u mom domu

Ukoliko želite smanjiti svoj utjecaj na klimu, istraživači savjetuju da izbjegavate letenje avionima, samostalnu vožnju te vožnju u velikim autima. Umjesto toga, kada god možete, birajte vlak i autobus ili dijelite auto s 2 do 3 osobe (carpool).

 

Izvor: e! Science News

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?