| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 15.07.2013 12:07:00

Lav, Panthera leo (foto: Wikimedia Commons)Mnoge vrste kralježnjaka trebale bi evoluirati 10000 puta brže nego što su to činile u prošlosti kako bi se mogle prilagoditi brzim promjenama klime koje se očekuju u idućih 100 godina. Znanstvenici su analizirali koliko brzo su se vrste prilagodile različitim klimatskim uvjetima tijekom prošlosti, a koristili su podatke o 540 živućih vrsta iz svih velikih grupa kopnenih kralježnjaka, uključujući vodozemce, gmazove, ptice i sisavce. Zatim su usporedili brzine njihove evolucije s brzinama klimatskih promjena koje su predviđene za kraj ovog stoljeća.


Rezultati, objavljeni u časopisu Ecology Letters, pokazali su kako vrste kopnenih kralješnjaka evoluiraju presporo da bi se mogle prilagoditi dramatično toplijoj klimi koja sePjegavi daždevnjak, Salamandra salamandra (foto: Wikimedia Commons) očekuje do 2100. godine. Istraživači vjeruju kako će se mnoge vrste suočiti s izumiranjem ukoliko ne budu u stanju preseliti se na neko bolje mjesto ili aklimatizirati na području gdje žive.

>>>Veza između izumiranja i bioraznolikosti

Naime, svaka vrsta ima klimatsku nišu koja predstavlja raspon temperatura i precipitacijskih uvjeta u području gdje vrsta živi i gdje može preživjeti. Zbog toga se neke vrste mogu pronaći samo u tropskim područjima, neke samo u hladnijim umjerenim područjima, neke žive na visokim planinama, a neke žive u pustinjama.

Potrebno milijun godina

Istraživanje je pokazalo kako se u prosjeku vrste prilagođavaju na nove klimatske uvjete brzinom od otprilike jednog stupnja Celzijusa na milijun godina. Međutim, ukoliko će se globalne temperature podići za oko 4°C u idućih sto godina kao što predviđa Međuvladin panel o klimatskim promjenama (Intergovernmental Panel of Climate Change - IPCC) dolazi do velike razlike u brzini promjena. Generalno to znači da samo evolucija neće biti dovoljna mnogim vrstama kako bi se nosile s promjenama koje ih očekuju.

>>>Vrste izumiru stopom 1000 puta većom od prirodne

Sivi ćuk, Athene nocuta (foto: Wikimedia Commons)Također, prema dobivenim podacima, gotovo sve skupine životinja obuhvaćene u ovom istraživanju imaju barem nekoliko vrsta koje su potencijalno ugrožene, a to se posebno odnosi na tropske vrste.

>>>Što su to masovna izumiranja?

Vrste mogu aklimatizacijom odgovoriti na klimatske promjene, tj. bez evolucijskih promjena ili se jednostavno mogu preseliti na novo područje u potrazi za odgovarajućim uvjetima. Primjerice, neke vrste se mogu preseliti na više geografske širine ili na veće nadmorske visine kako bi ostale u prikladnim uvjetima kada klima postane toplija. Dodatno, mnoge vrste bi mogle izgubiti dobar dio svoje populacije zbog klimatskih promjena, no ipak bi mogle opstati kao vrsta ukoliko barem dio populacije preživi. Ako se isključe navedene opcije, izumiranje je najvjerojatniji scenarij.

>>>Tko je zli blizanac globalnog zatopljenja?

Ipak, niti selidba u pogodnije klimatsko okruženje neće biti opcija za mnoge vrste, navode istraživači. Neka istraživanja sugeriraju kako se mnoge vrste neće moći preseliti dovoljno brzo. Osim toga, selidba će možda zahtijevati i nesmetani pristup staništima koja nisu pod jakim utjecajem čovjeka. Ili jednostavno zamislite vrstu koja živi na vrhu neke planine. Ukoliko postane pretoplo ili suho gore, neće se moći nigdje maknuti.

 

Izvor: e! Science News

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?