| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 28.08.2013 15:08:00

Domaća svinja (foto: Wikimedia Commons)Prema novim dokazima čini se kako su europski lovci-sakupljači nabavili domesticirane svinje od obližnjih poljoprivrednika već u periodu od oko 4600 godina prije Krista. Naime, međunarodni tim istraživača je utvrdio kako je postojala interakcija između lovaca-sakupljača i zajednica koje su se već bavile poljoprivredom te su međusobno dijelili životinje i znanje. Interakcije između ove dvije grupe u konačnici su dovele do toga da su lovci-sakupljači integrirali poljoprivredu i uzgoj stoke u svoju kulturu.


Istraživanje objavljeno jučer u časopisu Nature Communications daje nov uvid u kretanja pretpovijesnih ljudi te prijenosa tehnologija i znanja. Širenje biljaka i životinja diljem Europe u periodu od prije 6000 i 4000 godina prije Krista uključivalo je kompleksno međudjelovanje između domorodačkih mezolitičkih lovaca-sakupljača te novopridošlih neolitičkih poljoprivrednika. Ipak, razmjeri interakcija te do koje mjere su lovci-sakupljači preuzimali ideje od svojih susjedna još uvijek su predmet žestokih debata.Domaća svinja (foto: Wikimedia Commons)

>>>Najstariji predak pasa pronađen u Sibiru

Osim toga, prijašnji dokazi o domaćim životinjama u vlasništvu lovaca-sakupljača do sada su bili temeljeni samo na indicijama. Kako navode istraživači, mezolitički lovci-sakupljači definitivno su imali pse, no nisu prakticirali agrikulturu te nisu posjedovali svinje, ovce, koze ili krave. Sve te životinje su introducirane u Europu zajedno s nadolazećim poljoprivrednicima u periodu od oko 6000 g. prije Krista. Tadašnjim lovcima-sakupljačima vjerojatno je bilo vrlo čudno u blizini imati ljude koji su prakticirali u potpunosti drugačiju strategiju preživljavanja, a danas je poznato kako su lovci-sakupljači posjedovali domesticirane svinje.

Čudne nove životinje

Ipak, još uvijek nije poznato jesu li lovci-sakupljači svinje primili putem trgovine ili razmjene, ili možda čak lovom i hvatanjem odbjeglih životinja. Dodatno, domaće svinje su i drugačije boje i izgleda u odnosu na divlje svinje, pa su se lovcima-sakupljačima vjerojatno činile čudne i egzotične te su im zbog toga možda bile i zanimljive.

''Ljudi vole nove stvari, i iako su lovci-sakupljači eksploatirali divlje svinje, vjerojatno je da su bili fascinirani čudnim novim domaćim svinjama koje su posjedovali poljoprivrednici u blizini. Ne bi trebao biti iznenađenje da su ih lovci-sakupljači s vremenom nabavili, no ovo istraživanje pokazuje da se to dogodilo veoma brzo nakon što su domaće svinje stigle u sjevernu Europu.'' - ističe dr. Greger Larson, koautor ovog istraživanja.

 

Pročitajte i:

>>>Biljke koje su promijenile svijet - 1. dio

>>>Biljke koje su promijenile svijet - 2. dio

 

 

Izvor: e! Science News

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?