Nova vrsta gljivica koja proždire kožu vodozemaca opustošila je populaciju pjegavih daždevnjaka (Salamandra salamandra) u Nizozemskoj te ju dovela gotovo do regionalnog izumiranja. Pjegavi daždevnjaci, koje se lako može prepoznati po karakterističnim žutim i crnim uzorcima na koži, od 2010. godine često su nađeni mrtvi u nizozemskim šumama. Populacija je spala na otprilike 10 jedinki, što je manje od 4% od originalne veličine populacije. Sve do sada nije bilo poznato što ih ubija, no misterija je konačno razriješena.
Znanstvenici su izolirali novu vrstu gljivica iz mrtvih daždevnjaka te su otkrili kako veoma brzo može ubiti pjegave daždevnjake. Gljivicu su nazvali Batrachochytrium salamandrivorans (lat. salamandrivorans u prijevodu znači ''jede daždevnjake'') te je njihovo istraživanje objavljeno u ponedjeljak u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences.
Smrtonosne gljivice
Gljivice se sve češće prepoznaju kao važna prijetnja bioraznolikosti. Vrsta Batrachochytrium dendrobatidis koja je srodna novo otkrivenoj vrsti, pokosila je populacije vodozemaca diljem planeta te se smatra kako je izbrisala s lica Zemlje više od 200 vrsta. Ova gljivica uzrokuje bolest koja se naziva hitridiomikoza (eng. chytridiomycosis) te ju je Međunarodna unija za zaštitu prirode (IUCN - International Union for the Conservation of Nature) proglasila najgorom zaraznom bolesti kod kralješnjaka.
>>>Po prvi puta kartirane zaštićene vrste sisavaca i vodozemaca
U nekoliko regija, uključujući sjever Europe, vodozemci su uspješno koegzistirali s gljivicom B. dendrobatidis. Zbog toga je izrazito zabrinjavajuće to što se pojavila nova gljivica koja uzrokuje pomore u regijama gdje su do sada populacije vodozemaca bile zdrave.
Bolest stigla iz nekih drugih krajeva
Također, kako navode znanstvenici, potpuno je nejasno zašto je sada izbila ova bolest te je
jedno objašnjenje da je ova gljivica stigla u Nizozemsku s nekog drugog mjesta u svijetu. Ako je to slučaj, potrebno je otkriti zašto je toliko virulentna i te kakav će utjecaj imati na zajednice vodozemaca na lokalnoj, ali i globalnoj razini. Dosadašnje iskustvo s vrstom B. dendrobatidis je pokazalo kako se gljivične bolesti među vodozemcima mogu proširiti diljem svijeta veoma brzo. Zbog toga je potrebna hitna reakcija kako bi se otkrilo koje populacije su u opasnosti te koji je najbolji način da ih se zaštiti.
>>>Veza između izumiranja i bioraznolikosti
Gljivice se među daždevnjacima prenose direktnim kontaktom, a vjerojatno je moguć prijenos i indirektnim kontaktom, no to još nije dokazano. Nakon kontakta, gljivica napada kožu jedinke te ju u konačnici u potpunosti uništava. Prilikom testiranja, gljivica nije uspjela inficirati primaljske žabe (rod Alytes) koje su prije bile ugrožene hitridiomikozom, no još uvijek nije poznato koje druge vrste bi mogle biti ranjive.
Ostatak populacije u zatočeništvu
Znanstvenici su preostale daždevnjake uhvatili i drže ih u zatočeništvu kako bi zaštitili preostalu populaciju u Nizozemskoj. Osim toga, kako bi pomogli daljnjim istraživanjima, razvili su dijagnostički alat koji omogućava brzo testiranje te laku identifikaciju nove gljivice. Testirali su 100 daždevnjaka iz Belgije, gdje je populacija još uvijek zdrava i trenutno nema znakova da su se gljivice proširile izvan Nizozemske.
Izvor: e! Science News
| 
