| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 04.09.2013 10:09:00

Pjegavi daždevnjak, Salamandra salamandra (foto: Tvrtko Maras)Nova vrsta gljivica koja proždire kožu vodozemaca opustošila je populaciju pjegavih daždevnjaka (Salamandra salamandra) u Nizozemskoj te ju dovela gotovo do regionalnog izumiranja. Pjegavi daždevnjaci, koje se lako može prepoznati po karakterističnim žutim i crnim uzorcima na koži, od 2010. godine često su nađeni mrtvi u nizozemskim šumama. Populacija je spala na otprilike 10 jedinki, što je manje od 4% od originalne veličine populacije. Sve do sada nije bilo poznato što ih ubija, no misterija je konačno razriješena.


Znanstvenici su izolirali novu vrstu gljivica iz mrtvih daždevnjaka te su otkrili kako veoma brzo može ubiti pjegave daždevnjake. Gljivicu su nazvali Batrachochytrium salamandrivorans (lat. salamandrivorans u prijevodu znači ''jede daždevnjake'') te je njihovo istraživanje objavljeno u ponedjeljak u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences.

Smrtonosne gljivice

Gljivice se sve češće prepoznaju kao važna prijetnja bioraznolikosti. Vrsta Batrachochytrium dendrobatidis koja je srodna novo otkrivenoj vrsti, pokosila je populacije vodozemaca diljem planeta te se smatra kako je izbrisala s lica Zemlje više od 200 vrsta. Ova gljivica uzrokuje bolest koja se naziva hitridiomikoza (eng. chytridiomycosis) te ju je Međunarodna unija za zaštitu prirode (IUCN - International Union for the Conservation of Nature) proglasila najgorom zaraznom bolesti kod kralješnjaka.

>>>Po prvi puta kartirane zaštićene vrste sisavaca i vodozemaca

U nekoliko regija, uključujući sjever Europe, vodozemci su uspješno koegzistirali s gljivicom B. dendrobatidis. Zbog toga je izrazito zabrinjavajuće to što se pojavila nova gljivica koja uzrokuje pomore u regijama gdje su do sada populacije vodozemaca bile zdrave.

Bolest stigla iz nekih drugih krajeva

Također, kako navode znanstvenici, potpuno je nejasno zašto je sada izbila ova bolest te jePjegavi daždevnjak, Salamandra salamandra (foto: Wikimedia Commons) jedno objašnjenje da je ova gljivica stigla u Nizozemsku s nekog drugog mjesta u svijetu. Ako je to slučaj, potrebno je otkriti zašto je toliko virulentna i te kakav će utjecaj imati na zajednice vodozemaca na lokalnoj, ali i globalnoj razini. Dosadašnje iskustvo s vrstom B. dendrobatidis je pokazalo kako se gljivične bolesti među vodozemcima mogu proširiti diljem svijeta veoma brzo. Zbog toga je potrebna hitna reakcija kako bi se otkrilo koje populacije su u opasnosti te koji je najbolji način da ih se zaštiti.

>>>Veza između izumiranja i bioraznolikosti

Gljivice se među daždevnjacima prenose direktnim kontaktom, a vjerojatno je moguć prijenos i indirektnim kontaktom, no to još nije dokazano. Nakon kontakta, gljivica napada kožu jedinke te ju u konačnici u potpunosti uništava. Prilikom testiranja, gljivica nije uspjela inficirati primaljske žabe (rod Alytes) koje su prije bile ugrožene hitridiomikozom, no još uvijek nije poznato koje druge vrste bi mogle biti ranjive.

Ostatak populacije u zatočeništvu

Znanstvenici su preostale daždevnjake uhvatili i drže ih u zatočeništvu kako bi zaštitili preostalu populaciju u Nizozemskoj. Osim toga, kako bi pomogli daljnjim istraživanjima, razvili su dijagnostički alat koji omogućava brzo testiranje te laku identifikaciju nove gljivice. Testirali su 100 daždevnjaka iz Belgije, gdje je populacija još uvijek zdrava i trenutno nema znakova da su se gljivice proširile izvan Nizozemske.

 

Izvor: e! Science News

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?