| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije
Autor : Nina Pintar

Datum objave: 30.09.2013 08:09:59

Obrok ribe (foto: Wikimedia Commons)Danas već i vrapci na grani znaju da je prehrana važan čimbenik očuvanja ljudskog zdravlja, sprečavanja bolesti pa čak i liječenja. To je neprijeporno i logično. Hranom unosimo tvari koje daju energiju našem organizmu za obavljanje svih životnih funkcija, vitamine i minerale, proteine za izgradnju našeg tijela, različite antioksidanse itd. Unosimo, naravno, i mnoge štetne tvari, ali je ljudski organizam razvio mnoge uspješne mehanizme za izbacivanje takvih tvari, ili njihovu inaktivaciju. 


No, ovo neće biti serija članaka o važnosti zdrave prehrane. Ovo će biti članci o mnogim zabludama, kratkotrajnim i dugotrajnim trendovima i raznim mitovima o tome što jest zdrava prehrana, a što nije. Sada, u 21. stoljeću, čovjek se pokušava vratiti prirodi ili odabrati najbolju prehranu za sebe koristeći stoljeća iskustva različitih kultura, ali i najnovija znanstvena dostignuća. Ovdje će biti nabrojani samo neki od trendova prehrane raširenih u ovom i prošlom stoljeću. Seriju započinjem s člankom o vegetarijanstvu, veganstvu te peskatarijanstvu.

U redu, vegetarijanstvo nije novi, pomodni trend. To se mora priznati. Ono je prisutno u mnogim (uglavnom istočnjačkim) kulturama već stoljećima. Peskatarijanstvo (konzumiranje ribe, ali ne i drugog mesa) također. Čak i katolički kulturni krug slijedi neke elemente te prehrane (petkom bi se trebala jesti samo riba, a postoje dani u godini kad bi se trebalo potpuno postiti). Islam zabranjuje konzumaciju svinjetine. Voće i povrće (foto: Wikimedia Commons)U korijenu mnogih od tih pravila je jasan strah od zaraze i jedenja pokvarenog mesa, što je u prošlosti, vremenu bez frižidera, bio veliki problem. S druge strane, neke religije vjeruju u reinkarnaciju te zbog toga zabranjuju konzumaciju mesa. Nije mi cilj ulaziti u filozofske rasprave o hinduizmu, budizmu itd. Potpuno poštujem svačije pravo na ispovijedanje bilo koje vjere i život u skladu s načelima te vjere. Ovdje nije riječ o ljudima koji iz tih razloga slijede neki određeni režim prehrane. Ali određeni broj vegetarijanaca, osobito onih koji žive u zapadnom kulturnom krugu, uzeli su, da ne kažem iščupali, jedan segment nekih dalekih, vrlo starih religija i kultura življenja, usadili ih u svoj svakodnevni, vrlo zapadnjački život, i sada tvrde, pišu knjige, provode znanstvene studije o tome kako je to zdravije. Naravno da postoje ljudi kojima uistinu smeta meso ili mlijeko (i popratni proizvodi), alergični su na jaja ili gluten. I oni trebaju prehranu prilagoditi svojim potrebama i preferencijama. Ali to nije većina. U zadnje vrijeme vrlo često čujem kako ''većina ljudi ne podnosi dobro gluten''. U Hollywoodu je prava pomama za bezglutenskom prehranom. Kako je to sad moguće? Gluten, sastojak većine žitarica (pšenica, ječam, raž) nalazio se u našoj prehrani stoljećima. I vrlo je malo ljudi imalo problema. Bilo ih je, naravno, ima ih i danas. Ali ne u tolikoj mjeri. Isto vrijedi i za famoznu priču o nepodnošenju laktoze.

Čovjek je biokemijski konstruiran kao svejed. Ima enzime za razgradnju mesa, nema četiri želuca kao preživač i vrlo mu je slaba sposobnost razgradnje celuloze (posljednja istraživanja pokazuju kako se celuloza ipak malo razgrađuje i u ljudskom organizmu). Čovjek ima zubalo svejeda, bez izraženih očnjaka koje imaju obvezatni mesojedi, bez izduženih sjekutića kakve imaju glodavci itd. Ako baš hoćete, vrlo pojednostavljeno, čovjek je biokemijski najsličniji svinji. I to nije uvreda. Kada se počeo proizvoditi nadomjesni inzulin za dijabetičare, prije razvoja rekombinantne tehnologije, najbolji inzulin, onaj koji je izazivao najmanje nuspojava, bio je pročišćeni svinjski inzulin, koji se u samo jednoj (od ukupno 70-ak) aminokiselina razlikuje od ljudskog.

Tempeh (foto: Wikimedia Commons)Nekoliko riječi o famoznim esencijalnim aminokiselinama. To su aminokiseline koje čovjek ne može sam sintetizirati, nego ih mora unijeti prehranom u organizam (a to su histidin, leucin, izoleucin, lizin, metionin, fenilalanin, treonin, triptofan, valin). I da, životinjsko meso ih sadrži. I da, od biljaka, soja ih također sadrži. Međutim, soja na naše tanjure dolazi u izrazito prerađenom obliku, u kojem su neke od tih aminokiselina već denaturirane. Da bi se unijele u organizam, soju bi trebalo jesti sirovu ili minimalno kuhanu. Soja je izrazito žilava u tom obliku pa se ne konzumira na taj način.

Uravnotežena prehrana, to je ključ. Naravno da svaki čovjek ima svoju ravnotežu, uvijek pomalo drugačiju od tuđe. Ali treba pronaći svoju ravnotežu, a ne odlaziti u krajnosti. Treba unositi, na najprirodniji mogući način, proteine, ugljikohidrate, masti, vitamine i minerale. Ako nam trebaju proteini, a glavni izvor proteina je meso, jedimo meso. Što zdravije i kvalitetnije meso. I svakako bih bila sretna kad bismo svi mogli jesti samo organski uzgojenu hranu, kad ne bi postojale farme tovljenih pilića koji nikad nisu ugledali svjetlo dana. Trebamo činiti što možemo po tom pitanju. Promijeniti zakone, bojkotirati bešćutne uzgajivače, a podržati organske. Oni koji si to mogu priuštiti, jer ne zaboravimo u svojoj brizi za životinje, da postoje milijuni, MILIJUNI, ljudi koji gladuju i naravno da će kupiti najjeftiniju hranu, da prežive, prehrane sebe, svoj narod. Ne smijemo punog želuca moralizirati i osuđivati drugu polovicu svijeta koja gladuje.

O moralnim aspektima vegetarijanstva, a pogotovo veganstva, neću raspravljati. Kao što sam već napisala, ako netko ne želi jesti životinje jer vjeruje u reinkarnaciju duša svih životinja (ljudi i ostalih), u redu. Osvrnut ću se samo kratko na argument ponovno vezan uz prirodu čovjeka. Kako sam mnogo puta čula, čovjek ne bi trebao piti mlijeko jer je on ''jedina životinja koja u odrasloj dobi pije mlijeko, dakle to nije prirodno.'' Ma je li? Pa čovjek je također jedina životinja koja ne hoda bosa, ni gola. Je li onda i odjeća i obuća neprirodna? Čovjek je jedina životinja koja vozi auto/bicikl, koristiti električnu energiju. Naravno da to čini. Evolucija je lavovima dala očnjake i kandže, orlovima krila i vid, i oni ih koriste bez problema. Nama je evolucija dala razvijeniji mozak i nasuprotne palce. Zato smo mogli pripitomiti kravu, pomusti je i popiti mlijeko. Uostalom, netko je morao biti na vrhu hranidbenog lanca. Priroda je izabrala da to budemo mi.

 

Izvori:

Berg, J. M., Tymoczko, J. L., Stryer, L. (2002): Biochemistry. W H Freeman, New York.

Rang, H. P., Dale, M. M., Ritter, J. M., Moore P. K. (2006): Farmakologija. Golden marketing

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?