| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 04.10.2013 11:10:00

Grand Teton (foto: Wikimedia Commons)Brendan Leonard čuči na obali alpskog jezera Ramshead u nacionalnom parku Grand Teton, Wyoming i kapaljkom puni epruvetu vodom iz jezera.  Nije znanstvenik (barem  ne formalno), nego penjač  i često je u blizini alpskih jezera.  Loren Bahls, voditelj zbirke dijatomeja* na sveučilištu u Montani, uz  pomoć Brendana i drugih entuzijasta, otkrio je oko 30 novih vrsta u posljednje tri godine.


 

Spojio ih je Gregg Treinish, osnivač neprofitne organizacije Adventurers and Scientists for Conservation koja ''sparuje'' sportaše i znanstvenike po principu ''Kad si već tamo, možeš mi skupiti uzorke?''.

Tisuće i tisuće avanturista i sportaša s različitim vještinama putuju po planetu, na mjesta gdje bi znanstvenici voljeli skupiti uzorke ili podatke, a nemaju financijskih mogućnosti za ekspediciju ili ne posjeduju vještine potrebne da bi došli do tog mjesta. Avanturisti se moguMt Everest (foto: Wikimedia Commons) prijaviti i objasniti kakvu ekspediciju planiraju, a organizacija pronalazi znanstvenike i obavještava o prilici da iskoriste tu ekspediciju za skupljanje podataka. Obrnuto, znanstvenici se mogu prijaviti, te opisati svoje istraživanje i kakve uzorke im treba skupiti.

Dosad su sparili više od 1000 sportaša sa oko 100 znanstvenika. Jedan od prvih spojeva bili su Damian i Willie Benegas, alpinisti iz Patagonije koji su tijekom ekspedicije na Mt. Everest u svibnju 2011. godine skupili mahovinu na visini većoj od 6300 metara. Znanstvenici u Seattleu proučavali su mehanizme kako mahovina preživljava ekstremne temperature i količine UV zračenja i otkrili - simbiotsku gljivicu koja živi unutar mahovine.

Organizacija obučava dobrovoljce kako pravilno skupiti i sačuvati uzorke, a razvija i aplikacije za pametne telefone koje pomažu u preciznijem bilježenju podatka. Planinari, alpinisti i penjači su posebno popularni - sakupljaju lišajeve, alge, gljive i bakterije po planinama, alpskim jezerima ili ledenjacima. Uzorci ili podaci za znanstvenike mogu se skupljati i kajakom, biciklom ili na skijama. Daniele Katz i John Dye, kroz godinu dana preći će kajakom 12 kalifornijskih rijeka od izvora do ušća u more i sakupljati uzorke algi za istraživanje o klimatskim promjenama.

Biciklisti na putovanjima broje životinje stradale u prometu i šalju podatke, u ovom slučaju fotografije spljoštene faune, u kalifornijski Centar za cestovnu ekologiju (Road Ecology Center) kako bi saznali gdje dolazi do sudara i koje životinje stradavaju. Redovite vožnje po istoj ruti važne su za opažanje promjena kroz vrijeme, dok biciklisti na dužim, ali neredovitim Životinja stradala na cesti (foto: Wikimedia Commons)rutama osiguravaju informacije s većeg područja. Na temelju volonterskih podataka, znanstvenici su uvidjeli da (u Kaliforniji) postavljanje prijelaza za divlje životinje neće pomoći, jer životinje podjednako stradavaju svugdje te nema specifičnih točaka gdje stradava više životinja. Ambicije su da projekt postane globalan, a nekolicina entuzijasta (bar prema onome što sam uspjela saznati) skupljali su informacije po istočnoj Europi i Norveškoj (više o Karen, Markusu i Micahu možete saznati na posljednjim poveznicama navedenim u izvorima informacija).

Podaci koje su sakupili volonteri doveli su do otkrića novih vrsta, pružili informacije o klimatskim promjena , a nadajmo se, doprinijet će i smanjenju stradavanja životinja na cesti.

Za uključivanje u projekt ne treba biti ekstremni sportaš, potreban je samo entuzijazam - u Americi se uključuju školske grupe, ''građani znanstvenici''... Prijavite se, nikad se ne zna - možda neki (siromašni hrvatski) znanstvenik treba baš Vaše oči/uši/ruke!

Odoh sad maltretirati sve bicikliste koje znam da se uključe u projekt bilježenja životinja stradalih u prometu!

 

__________________________

*Dijatomeje su mikroskopske jednostanične alge koje žive u slatkim vodama i moru. Imaju oklop od silicijeva dioksida koji se sastoji od dva nejednaka dijela koji se preklapaju kao poklopac i kutija.

 

Izvori:

Popular Science

National Geographic

Wired

Adventure Journal

Discovery News

Adventurers and Scientists for Conservation link 1, link 2

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?