| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 14.10.2013 12:10:00

Crvenouha kornjača, Trachemys scripta elegans (foto: Wikimedia Commons)Veliku prašinu među stručnom javnosti podigao je nedavno objavljeni članak na bosanskohercegovačkom nezavisnom portalu Nova sloboda o puštanju crvenouhe kornjače u Hutovo blato.

 


 

Naime, invazivne strane vrste danas su jedan od glavnih razloga ugroženosti bioraznolikosti. Također, one često uzrokuju značajne gospodarske štete, a mogu negativno utjecati i na zdravlje ljudi. Godišnja šteta od invazivnih stranih vrsta na području EU (bez Hrvatske) procijenjena je na preko 12 milijardi eura. Zbog toga je Europska komisija prošlog mjeseca predstavila prijedlog Uredbe o sprječavanju unošenja i širenja invazivnih stranih vrsta i upravljanju njima, a u tijeku je rasprava država članica o tom dokumentu.

Jedno od otvorenih pitanja svakako je suradnja sa susjednim državama izvan EU. Za Hrvatsku je to od iznimne važnosti budući da je za sustavnu borbu protiv invazivnih stranih vrsta nužna komunikacija i suradnja s državama s kojima Hrvatska graniči (BiH, Srbija i Crna Gora). Prije svega potrebna je suradnja na edukaciji, uspostavi sustava praćenja,  ranog uočavanja i dojavljivanja. Granični nadzor nije dovoljna mjera.

Da je ovo ozbiljan problem pokazala je nedavno objavljena priča o organiziranom puštanjuCrvenouha kornjača, Trachemys scripta elegans (foto: Wikimedia Commons) crvenouhe kornjače u Parku prirode Hutovo blato. Još više zabrinjava poziv Parka građanima da donesu svoje kućne ljubimce nadležnoj ustanovi kako bi isti organizirano bili pušteni u Neretvu.

Ovakva praksa može imati dalekosežne posljedice na bioraznolikost delte Neretve, a posebno na riječnu i močvarnu kornjaču koje su ciljne vrste za očuvanje na području ekološke mreže Natura 2000 "Delta Neretve". Crvenouha kornjača nalazi se na popisu 100 najgorih invazivnih vrsta u Europi. Kao predator svejed, crvenouha kornjača ima ekološki utjecaj na nekoliko vrsta biljaka i životinja, od beskralješnjaka do kralješnjaka, uključujući vodozemce, male sisavce i ptice, posebno mlade jedinke. Najveća je prijetnja za našu zavičajnu, u Europi ugroženu, barsku kornjaču, s kojom je u kompeticiji za hranu i stanište te ju uspješno potiskuje. Crvenouha kornjača može biti prenositelj bolesti i mnogih parazita, a zabilježeni su i slučajevi gdje je bila vektor salmonele prenesene na ljude. Nakon jedne takve epidemije 1975. godine, u SAD-u je zabranjena trgovina crvenouhom kornjačom na nacionalnoj razini.

Apeliramo na sve vlasnike egzotičnih životinja i kućnih ljubimaca da ih ne puštaju u prirodu te da se informiraju o njihovim potrebama i životnom vijeku prije nego ih nabave. Napominjemo da je puštanje stranih vrsta u prirodu u Hrvatskoj zabranjeno Zakonom o zaštiti prirode.

 

Izvor: DZZP

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?