| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 22.10.2013 10:10:59

San (foto: Flickr)Dobar san doslovce može očistiti um - barem tako tvrde znanstvenici. Naime, u novom istraživanju, znanstvenici su po prvi puta pokazali kako se prostor između stanica mozga može povećati tijekom spavanja. Na taj način mozak dobiva priliku ''isprati'' toksine koji su se nakupili tijekom budnih sati. Ovi rezultati sugeriraju postojanje nove, do sada nepoznate, uloge sna za zdravlje i bolesti.


Znanstvenici i filozofi su se stoljećima pitali zašto ljudi spavaju i kako to utječe na mozak. Tek nedavno su znanstvenici utvrdili kako je san važan za pohranjivanje memorija. U ovom istraživanju dr. Maiken Medergaard i njezini kolege su neočekivano otkrili kako san može biti period kada se mozak čisti od toksičnih molekula.

Rezultati objavljeni u časopisu Science pokazuju kako se tijekom sna drenažni sustav mozga, koji se naziva glimfatički sustav, može otvoriti te na taj način dopušta tekućini brži protok kroz mozak. Isti laboratorij je nedavno otkrio kako glimfatički sustav pomaže u kontroli toka cerebrospinalne tekućine, prozirne bezbojne tjelesne tekućine koja se nalazi uMozak čimpanze (foto: Wikimedia Commons) mozgu i leđnoj moždini.

>>>Zašto je za dobru liniju važan dobar san

U svojim istraživanjima znanstvenici su koristili miševe kao modelne organizme te su utvrdili kako se tijekom spavanja mijenja stanična struktura mozga. Također, znanstvenici su bili iznenađeni koliko je malen protok tekućine kroz mozak kada su miševi budni što znači da se prostor između stanica mozga jako mijenja između svjesnog i nesvjesnog stanja.

>>>Mršaviji ljudi spavaju dulje

Osim što su različitim testovima utvrdili povezanost između glimfatičkog sustava te svjesnog i nesvjesnog stanja, mjerili su koliko je potrebno toksičnim tvarima da se uklone iz mozga odnosno kontrolira li glimfatički sustav uklanjanje toksina. Naime, prijašnje studije su pokazale kako se toksične molekule koje su vezane za neurodegenerativne poremećaje akumuliraju u prostorima između moždanih stanica. Kako bi to testirali, miševima su injektirali amiloid-beta protein koji se inače veže uz Alzheimerovu bolest te su mjerili koliko dugo će se on zadržavati u mozgu tijekom perioda budnosti odnosno tijekom spavanja. Protein je brže nestajao iz mozgova miševa tijekom perioda spavanja što znači kako se tada uklanjaju toksične molekule iz mozga.

Ovi rezultati, osim što mogu imati široke implikacije za različite neurološke poremećaje, pokazuju koliko je san važan.

 

Izvor: e! Science News

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?