| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 28.10.2013 11:10:00

Pčela, Apis sp. (foto: Wikimedia Commons)Može li invazivna vrsta biti korisna za određenu regiju? Nedavno istraživanje objavljeno u časopisu Journal of Hymenoptera Research pokušava odgovoriti na to pitanje kroz proučavanje aktivnosti i distribucije jedne vrste pčela (Braunsapis puangensis) na Fidžiju te istraživanja njezine povezanosti s invazivnom vrstom tratinčice.


Istraživači u radu sugeriraju da bi invazivna vrsta tratinčice zapravo mogla imati pozitivan utjecaj na divlje pčele koje su izuzetno važne za oprašivanje te na taj način pozitivno utječe na usjeve i bioraznolikost na otoku. Nedavno terensko istraživanje zabilježilo je preko 100 vrsta člankonožaca (Arthropoda) povezanih s livadama invazivne tratinčice Sphagneticola trilobata* uz ceste na Fidžiju, uključujući opnokrilce (Hymenoptera) poput parazitskih osa, medonosnih pčela i solitarnih pčela. Jedna vrsta solitarne pčele, B. puangensis je na području jednog zaljeva bila prisutna u većem broju. Ova pčela vjerojatno potječe iz Indije te ju je na Fiji donio čovjek.

''Postoji rastuća zabrinutost vezana uz globalno nestajanja populacija medonosnih pčela te se zbog toga javljaju određeni problemi vezani uz oprašivanje usjeva. U budućnosti bismo se mogli oslanjati i na druge vrste insekata da obavljaju usluge oprašivanja usjeva, uključujući i domaće ili introducirane vrste pčela.'' - komentira jedan od autora ovogInvazivna vrsta Sphagneticola trilobata (foto: Wikimedia Commons)) istraživanja, dr. Simon Hodge sa Sveučilišta Lincoln (Novi Zeland) te nastavlja - ''Uspjeh oprašivanja kod široko rasprostranjenih biljaka obično je pozitivno koreliran s raznolikosti oprašivača. Prema tome svaka modifikacija staništa koja povećava broj oprašivača na određenom mjestu ima određenu vrijednost.''

>>>Otkriveno kako pčele nalaze cvjetove

Opisana situacija daje dojam kako bi prisutnost nekih egzotičnih biljaka mogla biti korisna tako što pozitivno utječe na veći broj oprašivačkih vrsta na određenom staništu. Naime, mnoga istraživanja su pokazala kako izvan agro-ekoloških sustava čak i biljke koje se smatraju invazivne mogu imati pozitivne utjecaje na kukce, posebno u smislu nektara i peludi kao hrane.

>>>Mogu li crvenouhe kornjače obogatiti našu bioraznolikost?

''Naše istraživanje sugerira kako je važno shvatiti da iako se S. trilobata s jedne strane smatra kao invazivan i naporan korov, s druge strane može biti vrijedna onima koji uzgajaju biljke te komercijalnim proizvođačima meda budući da privlači i povećava lokalne populacije kukaca oprašivača.'' - objašnjava dr. Hodge.

 

____________

* Sphagneticola trilobata (eng. Singapore Daisy, creeping daisy) - pripada porodici glavočika jezičnjača (Asteraceae) te se nalazi na IUCN-ovoj Crnoj listi 100 najgorih invazivnih vrsta. Dolazi iz Centralne Amerike, a po Južnoj Americi se raširila kao ukrasna biljka.

 

Izvor: e! Science News

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupiru

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?