| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 05.11.2013 17:11:00

NP Krka (foto: Wikimedia Commons)Koliko ste se puta divili krajoliku Plitvičkih jezera, a niste znali što ga čini tako lijepim i posebnim? Vrijeme je da doznate nešto više o geološkom fenomenu sedri!

 

 


 

Sedimentna stijena sedra je geološki fenomen koji nastaje iz vode prezasićene kalcijevim karbonatom uz pomoć mahovina. Najpogodnija mjesta za nastanak sedre su tla bogata kalcij magnezijevim karbonatom znanim kao dolomit i stijenska podloga od kalcijevog karbonata - vapnenca. U Republici Hrvatskoj gotovo većina područja od Karlovca prema Jadranu prekrivena je upravo tim stijenama.

Točan nastanak sedre nije do kraja poznat, ali smatra se da je vegetacija u toku tekućice prvi korak prema tome. Alge i mahovine čine odličnu podlogu za taloženje kristala kalcijevog karbonata jer na njima žive mikroorganizmi i životinje koji izlučujuNP Plitvička jezera (foto: Wikimedia Commons) mukopolisaharide, tvari koje su svojevrsno ''ljepilo'' za organske čestice koje plutaju u vodi. Kukci koji pripadaju porodici Simuliidae izlučuju svilu kojom se pričvršćuju na podlogu na slapištima. Niti svile djeluju kao jezgra za početak taloženja kristalića kalcita i organske tvari. Napuštene kućice mekušaca i tulara te strukture za pričvršćivanje vodenih ličinki kukaca također su jezgre u procesu osedravanja. Proces rasta mahovina i algi te taloženje organskih čestica periodično se ponavlja kroz duži vremenski period ako znamo da je za rast nekoliko milimetara sedre potrebno čak godina dana!

No, tu je još mnogo faktora koji su zaslužni za proces osedravanja a jedan od glavnih je proces isplinjavanja CO2 (ugljikovog dioksida). Ubrzanjem toka vode dolazi do rasprskivanja i prozračivanja vode bogate otopljenim kalcijevim karbonatom čime se povećava dodirna površina vode i zraka te CO2 odlazi u atmosferu. Time se mijenja karbonatna ravnoteža u vodi te dolazi do taloženja kalcijevog karbonata. Sam proces osjetljiv je na promjenu pH, odnosno temperature kao i na koncentraciju otopljenog organskog ugljika. Što je više ugljika, jezera i potoci su izloženiji procesu eutrofikacije odnosno povećanju udjela hranjivih tvari u vodi. Time se povećava starenje tih vodenih površina, a stvaranje sedre se usporava. Djelatnosti čovjeka poput stočarstva, poljoprivrede, turizma te otpadne vode često doprinose ubrzanju procesa eutrofikacije.

Važna staništa

Važnost očuvanja ovakvih staništa je višestruka, ponajprije zbog očuvanja vrsta koje žive u sedri i koji sudjeluju u njezinom stvaranju. Jednim imenom nazvani sedrotvorci, najčešće su razne vrste kukaca primjerice trzalca (Chiromonidae), tulara (Trichoptera), puževa (Gastropoda) kao i mahovina (Cratoneurum commutatum, Brium vebtricosum). U slučaju nestanka sedrenih površina nestalo bi važno stanište koji je izvor hrane i sklonište za te Pamukkale (foto: Flickr)biljke i životinje. Time bi se poremetio čitavi ekosustav počevši od kruženja hranjivih tvari pa sve do izostanka vrsta koje se nalaze više u hranidbenom lancu.

>>>Mrežnica - smaragd Karlovačke županije

Najčešći uzorci uništavanja sedrenih barijera su izgradnja hidroelektrana koje mijenjaju prirodni tok rijeka, a ponekad čak potpuno isključuju dotok vode. Zbog toga dolazi do manjka vlažnosti što ugrožava sedrotvorce. Tu su još otpadne vode, lov uz upotrebu dinamita i rafting. Sedra se još upotrebljava kao građevinski materijal u uređenju interijera gdje se rabi u obliku kamenih ploča.

Nadaleko najpoznatije područje poznato po ovom geološkom fenomenu u Republici Hrvatskoj su Nacionalni parkovi Plitvička jezera i rijeka Krka. Sastoje se od većeg broja jezera i slapišta na kojima se nalaze sedrene barijere. Nešto malo dalje, u Turskoj procesom osedravanja nastao je kompleks barijera nazvan Pamukkale. Barijere tvore niz terasa na kojima se nalaze jezerca koja se danas iskorištavaju u turističke svrhe.

 

Izvori:

Šikić Z., (2007): Plan upravljanja Nacionalnim parkom Plitvička jezera, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Zagreb

NP Krka

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?