| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 15.11.2013 10:11:59

Bernardinci (foto: Wikimedia Commons)Europski lovci-sakupljači vjerojatno su prije više od 18000 godina domesticirali vukove koji su postepeno evoluirali u današnje pse. Novo istraživanje temeljeno na genetičkim podacima objavljeno je danas u časopisu Science te potvrđuje dosadašnje spoznaje temeljene na arheološkim nalazima. Naime, najstariji ostaci pasa pronađeni su upravo u Europi.


Istraživači su proučavali i analizirali 10 životinja nalik vukovima te osam životinja nalik psima, uglavnom sa europskih nalazišta. Sve životinje su bile stare više od 1000 godina, neke su bile stare nekoliko tisuća godina dok su dvije bile stare više od 30000 godina.Pas (foto: Wikimedia Commons)

>>>Najstariji predak pasa pronađen u Sibiru

Analiza je napravljena na temelju mitohondrijske DNA koja se često može pronaći u starim ostatcima. Uspoređujući ovu drevnu mitohondrijsku DNA s modernim mitohondrijskim genomima 77 pasa, 49 vukova te četiri kojota, znanstvenici su utvrdili da se današnji psi genetički grupiraju sa ostacima vukova ili pasa iz Europe, a ne s ostacima vukova iz bilo kojeg drugog dijela svijeta ili s modernim Europskim vukovima. Na temelju ovih rezultata znanstvenici zaključuju kako su psi nastali od vukova koji su nekada naseljavali Europu te su danas izumrli.

Jedini domesticirani mesožderi

Vukovi su prva domesticirana vrsta i jedini veliki mesožderi koje su ljudi ikada domesticirali. Zbog toga znanstvenici smatraju kako je do domestikacije došlo među lovačko-sakupljačkim grupama, a ne kada su ljudi već razvili sjedilački način života. To se može objasniti tako što su se ostale divlje vrste domesticirale zajedno s razvojem poljoprivrede te su trebale biti blizu čovjeka. Takve okolnosti bi bile teške za domestikaciju velikog i agresivnog predatora, no ako se domestikacija dogodila unutar lovačko-Naslovnica novog broja časopisa Science (izvor: Journal Science)sakupljačkog društva, moguće je zamisliti brojne prednosti koje su vukovi imali. Vjerojatno su se hranili ostacima koje su ljudi ostavljali za sobom te su se tako s vremenom sve više približavali ljudskoj ekološkoj niši kroz proces koevolucije.

Ova ideja da su vukovi slijedili lovce-sakupljače također pomaže u objašnjavanju eventualne genetske raznolikosti koja je dovela do nastanka pasa. Naime, vukovi koji su slijedili migracijske puteve ovih ranih ljudskih skupina vjerojatno su napustili svoj teritorijalni način života te se zbog toga vjerojatno nisu razmnožavali s teritorijalnim vukovima na koje su nailazili u pojedinim područjima.

>>>Ako nitko nije vidio - nije se dogodilo

Postoji znanstvena debata oko toga kada su psi domesticirani te je li njihova domestikacija povezana s razvojem agrikulture prije manje od 10000 godina ili se sve odvilo puno ranije. U ovom istraživanju znanstvenici procjenjuju kako se domestikacija odvila prije između 18000 i 32000 godina.

Kako navode znanstvenici, gotovo 80% pasmina su moderne pasmine koje su se razvile u posljednjih nekoliko stotina godina. Ipak, neke pasmine imaju povijest dugu nekoliko tisuća godina.

 

Izvor: e! Science News

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?