Znanstvenici iz Velike Britanije i Čilea smatraju kako je hitridiomikoza, smrtonosna bolest koja se pojavljuje kod vodozemaca, uzrokovala izumiranje Darwinovih žaba. Iako je uništavanje staništa prepoznato kao glavna prijetnja dvjema vrstama Darwinovih žaba to ne objašnjava pad populacije i nestanak ovih vrsta s većine njihovih staništa.
Dvije vrste Darwinovih žaba nastanjuju šumska područja Južne Amerike - sjeverna vrsta Rhinoderma rufum je endem središnjeg Čilea dok se južna vrsta R. darwinii može pronaći u južnom Čileu te susjednoj Argentini.
Žabe su dobile ime prema Charlesu Darwinu koji je otkrio vrstu R.darwinii 1834. godine u južnom Čileu tijekom svog poznatog putovanja. Vrste imaju neobičan izgled, naime evoluirale su tako da izgledaju kao list te imaju šiljastu glavu.
Brižni očevi
Ono što ove žabe razlikuje od svih ostalih jest zanimljivo ponašanje mužjaka. Naime, oni brinu za svoje potomstvo tako što jajašca tijekom barem jednog dijela razvoja čuvaju (inkubiraju) u svojim vokalnim vrećicama u ustima, a proces je poznat pod nazivom neomelija.
U istraživanju objavljenom u časopisu PLOS ONE znanstvenici navode kako su pronašli dokaze da hitridiomikoza uzrokuje visoku smrtnost kod Darwinovih žaba u divljini te je povezana s padom populacije kod južne vrste čak i u ekosustavima koji nisu pod utjecajem čovjeka. Također, ova bolest je vjerojatno uzrokovala izumiranje sjeverne vrste R. rufum.
>>>Opasna gljivica prijeti daždevnjacima
Na stotinama primjeraka Darwinovih žaba kao i ostalih vodozemaca sa sličnih staništa koji su sakupljeni između 1835. i 1989. godine provedeno je testiranje kako bi se pronašli ostaci DNA vrste Batrachochytrium dendrobatidis (Bd), gljivice koja uzrokuje bolest hitridiomikozu. Dodatno, u periodu između 2008. i 2012. godine znanstvenici su na području Čilea i Argentine vršili monitoring 26 populacija Darwinovih žaba kako bi utvrdili prisutnost ove gljivice.
Rezultati su pokazali kako se bolest vjerojatno pojavila oko 1970. godine. Iako su potrebna dodatna istraživanja kako bi se utvrdilo o kojem obliku gljivice se radi, velika je vjerojatnost da je bolest došla zajedno s unesenom invazivnom vrstom žabe Xenopus laevis.
Izvori: e! Science News; Soto-Azat C., Valenzuela-Sánchez A., Clarke B. T., Busse K., Ortiz J. C., et al. (2013): Is Chytridiomycosis Driving Darwin's Frogs to Extinction? PLoS ONE 8(11). Članak je u cijelosti dostupan na ovom linku.