| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 22.11.2013 10:11:00

Rhinoderma darwinii (foto: Wikimedia Commons)Znanstvenici iz Velike Britanije i Čilea smatraju kako je hitridiomikoza, smrtonosna bolest koja se pojavljuje kod vodozemaca, uzrokovala izumiranje Darwinovih žaba. Iako je uništavanje staništa prepoznato kao glavna prijetnja dvjema vrstama Darwinovih žaba to ne objašnjava pad populacije i nestanak ovih vrsta s većine njihovih staništa.

 


Dvije vrste Darwinovih žaba nastanjuju šumska područja Južne Amerike - sjeverna vrsta Rhinoderma rufum je endem središnjeg Čilea dok se južna vrsta R. darwinii može pronaći u južnom Čileu te susjednoj Argentini.

Žabe su dobile ime prema Charlesu Darwinu koji je otkrio vrstu R.darwinii 1834. godine u južnom Čileu tijekom svog poznatog putovanja. Vrste imaju neobičan izgled, naime evoluirale su tako da izgledaju kao list te imaju šiljastu glavu.

Brižni očevi

Ono što ove žabe razlikuje od svih ostalih jest zanimljivo ponašanje mužjaka. Naime, oni brinu za svoje potomstvo tako što jajašca tijekom barem jednog dijela razvoja čuvaju (inkubiraju) u svojim vokalnim vrećicama u ustima, a proces je poznat pod nazivom Gljivica B. dendrobatidis, a) na slatkovodnom člankonošcu, b) na algi (foto: Wikimedia Commons)neomelija.

U istraživanju objavljenom u časopisu PLOS ONE znanstvenici navode kako su pronašli dokaze da hitridiomikoza uzrokuje visoku smrtnost kod Darwinovih žaba u divljini te je povezana s padom populacije kod južne vrste čak i u ekosustavima koji nisu pod utjecajem čovjeka. Također, ova bolest je vjerojatno uzrokovala izumiranje sjeverne vrste R. rufum.

>>>Opasna gljivica prijeti daždevnjacima

Na stotinama primjeraka Darwinovih žaba kao i ostalih vodozemaca sa sličnih staništa koji su sakupljeni između 1835. i 1989. godine provedeno je testiranje kako bi se pronašli ostaci DNA vrste Batrachochytrium dendrobatidis (Bd), gljivice koja uzrokuje bolest hitridiomikozu. Dodatno, u periodu između 2008. i 2012. godine znanstvenici su na području Čilea i Argentine vršili monitoring 26 populacija Darwinovih žaba kako bi utvrdili prisutnost ove gljivice.

Rezultati su pokazali kako se bolest vjerojatno pojavila oko 1970. godine. Iako su potrebna dodatna istraživanja kako bi se utvrdilo o kojem obliku gljivice se radi, velika je vjerojatnost da je bolest došla zajedno s unesenom invazivnom vrstom žabe Xenopus laevis.

 

Izvori: e! Science News; Soto-Azat C., Valenzuela-Sánchez A., Clarke B. T., Busse K., Ortiz J. C., et al. (2013): Is Chytridiomycosis Driving Darwin's Frogs to Extinction? PLoS ONE 8(11). Članak je u cijelosti dostupan na ovom linku.

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?