Neuobičajeno toplo vrijeme koje nas prati zadnjih dana, osim što stvara neugodu ljudima, loše utječe i na druge organizme. Ovih dana pčelari upozoravaju kako ovo vrijeme zbunjuje pčele. Naime, one misle da je već stiglo proljeće te počinju izlaziti iz košnica, umjesto da miruju. Vani ne pronalaze hranu i troše zalihe iz košnice pa postoji velika opasnost da neka legla neće izdržati do proljeća. To nikako nije dobar scenarij, budući da smanjenje populacije pčela može jako utjecati i na druge organizme.

Pčele su kukci koji spadaju u red opnokrilaca (Hymenoptera), u porodicu pčela (Apidae). U svijetu postoji preko 5700 različitih vrsta unutar ove porodice, a kod nas je najpoznatija vrsta pčela medarica (Apis mellifica).

Građa tijela

Tijelo pčela podijeljeno je na glavu, prsa i zadak. Na glavi se nalaze usni organi koji su prilagođeni za lizanje i sisanje (fotografija desno). Na prsnom dijelu smještene su noge i krila. Pčele, kao i ostali kukci, imaju tri para nogu, a zanimljivo je kako je treći par nogu posebno građen. Ako ste ikada promatrali pčelu nakon njezinog pohoda na biljke, možda ste primijetili kako su joj noge žute boje. To je zbog toga što pčelama treće noge služe za prijenos peludi. Na njima se nalaze brojne dlačice koje su tako složene da tvore košaricu u koju pčela sakuplja pelud.

Još jedna osobitost kod pčela jest građa žalca na zatku kod radilica koji je zapravo preobražena leglica. Poznata je priča kako pčela umire nakon što nekoga ubode. To je zato što vrh žalca ima trnove koji su okrenuti prema natrag te kada se žalac zabije u tkivo žrtve, on ostaje unutra. Slično kao što se sidro uhvati za morsko dno. Nakon što se žalac zabije, otpušta se otrov iz otrovnih žlijezda i žalac se odvaja od tijela pčele što ona ne može preživjeti.

Zadružne životinje

Pčele žive u zajednicima u kojima postoji strogo organizirana podjela rada. Točnije, razlikujemo matice, radilice i trutove. Svaka košnica ima jednu maticu koja je jedina ženka koja nese jaja. Kada stvara zajednicu, matica u početku brine o leglu, ali nakon što se iz legla razviju radilice, svu brigu prepušta njima. Radilice su one koje obavljaju sav posao - brinu o novom leglu koje matica stvara, brinu o matici, pronalaze i donose hranu, itd. Trutovi su mužjaci i oni služe samo za oplodnju matice (nakon toga umiru) koja se pari samo jednom u životu. To joj je dovoljno za idućih do pet godina života.

>>>Otkriveno kako pčele nalaze cvjetove

Nove zajednice se stvaraju rojenjem. To se događa tako da stara matica napušta zajednicu i sa sobom vodi trećinu radilica (roj). Istovremeno se u zajednici razvija nova matica unutar matičnjaka. Kada se nova matica razvije, radilice razruše ostale matičnjake. Nakon par dana, nova matica izlazi na svadbeni let tijekom kojeg se pari s više različitih trutova. Kada se vrati u košnicu, počinje leći jaja.

Rojenje se može odviti do tri puta godišnje i to u vrijeme kada je najveći unos hrane u košnice (sredinom proljeća i i sredinom ljeta). Pčelari često sprječavaju rojenje tako što osiguravaju dovoljno prostora cijeloj zajednici i tako što redovno vade med iz košnica. Osim toga, rojenje se može spriječiti i ukoliko se izvade matičnjaci.

Što će se dogoditi ako pčele nestanu?

U posljednjih nekoliko godina zabilježena su misteriozna izumiranja pčela diljem svijeta. Iako se dobrim dijelom za masovna izumiranja krive pesticidi koji se sve više koriste, znanstvenici smatraju kako se radi o kombinaciji nekoliko uzroka (paraziti, virusi, slaba prehrana i pesticidi) koji su zajedno fatalni za pčele.

>>>Pesticidi utječu na učenje kod pčela

>>>Med - produkt suživota pčela i ljudi

Pčele su ljudima važne jer proizvode med, namirnicu koja se stoljećima koristi u ljudskoj prehrani. Ukoliko one nestanu, nestat će i med, ali to će nam biti najmanji problem. Naime, pčele su važnije biljkama budući da oprašuju široki spektar biljnih vrsta. Neke od vrsta koje oprašuju su usjevi koji su također važni za čovjeka, a bez oprašivanja ne mogu nastati plodovi koje jedemo.

Upravo ta činjenica izaziva veliku zabrinutost među znanstvenicima, poljoprivrednicima i pčelarima diljem svijeta. Aktualni događaji nikako ne doprinose boljoj budućnosti za pčele.

Izvori:

Bugguide.net, Tportal.hr

Habdija, I. i sur. (2011): Protista - Protozoa, Metazoa - Invertebrata; Strukture i funkcije. Alfa, Zagreb.

Habdija, I. i sur. (2004): Protista - Protozoa, Metazoa - Invertebrata; Funkcionalna građa i praktikum. Meridijani, Samobor.