| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 15.01.2014 11:01:59

Obitelj (foto: FreeDigitalPhotos)Novo istraživanje objavljeno u čaospisu Proceedings of the National Academy of Sciences pokazuje kako ljudi i ostali primati troše 50% manje kalorija tijekom dana u odnosu na ostale sisavce. Ovako spor metabolizam bi mogao objasniti zašto ljudi i ostali primati sporo odrastaju i žive duge živote.

 


 

Istraživanje je također pokazalo kako primati u zoološkim vrtovima troše jednako energije kao i oni koji žive u divljini. To bi značilo kako fizička aktivnost možda ima manji utjecaj na dnevnu potrošnju energije nego što se često misli.

Live fast, die young

Većina sisavaca, poput naših kućnih ljubimaca pasa ili hrčaka, živi brzim tempom - odraslu dob dostižu kroz nekoliko mjeseci, često se razmnožavaju (ako im dopustimo) te umiru u tinejđerskim godinama, ako ne i prije. Za usporedbu, ljudi i naši rođaci primati imaju dugo djetinjstvo, razmnožavaju se u nepravilnim vremenskim periodima i žive iznimno duge živote. Usporeni tempo življenja kod primata dugo je intrigirao biologe, budući da nisu bili poznati mehanizmi koji su odgovorni za njega.

Međunarodni tim znanstvenika proveo je istraživanje s primatima u zoološkimMacaca fascicularis (foto: Wikimedia Commons) vrtovima, utočištima te u divljini u kojem su promatrali dnevnu potrošnju energije kod 17 različitih vrsta. Dobivene rezultate su usporedili među istraživanim vrstama, ali i s podacima o potrošnji energije kod ostalih sisavaca.

>>>Više seksa - dulji život

Rezultati su iznenađujući - ljudi, čimpanze, pavijani i ostali primati troše samo polovicu kalorija dnevno od onog što bi se očekivalo za sisavce. Drugim riječima, čovjek bi (čak i ako vodi vrlo aktivan život) trebao trčati maraton svaki dan, samo da bi se približio prosječnoj dnevnoj potrošnji energije koju troše sisavci slične veličine.

Ovo dramatično smanjenje brzine metabolizma, koje prije nije bilo poznato kod primata, odgovorno je za sporiji tempo življenja. Svim organizmima energija je potrebna za rast i razvoj, a potrošnja energije također može pridonijeti starenju. Usporena stopa rasta, reprodukcije i starenja kod primata odgovara njihovoj sporoj potrošnji energije što znači da je evolucija bila usmjerena na razvoj brzine metabolizma kako bi oblikovala sporo življenje kod ove skupine.

Nije poznato zašto se ova osobina razvila kod ljudi i ostalih primata, ali znanstvenici smatraju kako se odgovor možda krije u okolišnim uvjetima. Budući da ljudi žive dulje od ostalih primata te pohranjuju više zaliha masti, istraživači nastavljaju svoja istraživanja vezana uz dugovječnost i metabolizam.

 

Izvor: e! Science News

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?