| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 21.01.2014 11:01:54

Srebrnopruga napuhača, Lagocephalus sceleratus (foto: Wikimedia Commons)Na popis invazivnih vrsta u Republici Hrvatskoj dodane su još dvije morske vrste - srebrnopruga napuhača (Lagocephalus sceleratus) i crvena alga (Lophocladia lallemandii). Kako navodi Baza podataka i pokazatelja stanja morskog okoliša, marikulture i ribarstva, njihov nalazak zabilježen je u južnom dijelu Jadrana 2012. godine.

 


Srebrnopruga napuhača (naslovna fotografija) je indijsko-pacifička vrsta koja je u Sredozemlje pristigla Sueskim kanalom. Pripada porodici četverozupki ili napuhača (Tetraodontidae) koje su dobile ime po tome što se mogu napuhati poput balona kadaSueski kanal (foto: Wikimedia Commons) im zaprijeti opasnost. Svrstavaju se u lesepsijske migrante odnosno migrante koje dolaze iz smjera Sueskog kanala prema Sredozemlju. Dobivši ime po graditelju kanala Ferdinandu Marie de Lessepseu ovaj smjer migracije vrlo je čest zbog toga jer je slanoća Crvenog mora veća, a temperatura niža od Sredozemlja što pogoduje primanju migranata.

Dužina ove napuhače ne prelazi 70 cm, a masa 4 kilograma. Hrane se rakovima, drugom ribom i mekušcima - najčešće glavonošcima i puževima. Kako su mekušci glavni plijen ovih riba, neki smatraju da su one mogući uzrok smanjenja populacija liganja i hobotnica. Utjecaj ove vrste opazili su i ribari u istočnom Sredozemlju gdje napuhača u potpunosti uništava ulov parangala tako što cijeli plijen guta zajedno s udicom.

>>> Anđeo ili demon - može li invazivna vrsta imati pozitivan utjecaj?

Glavni razlog zašto je ova riba opasna za čovjeka je činjenica da njena koža i unutarnji organi sadrže vrlo jak otrov tetraodotoksin. Kada se takav spoj jednom nađe u tijelu čovjeka može izazvati paralizu živčanog i respiratornog sustava te na kraju uzrokovati smrt. Zanimljivost je da je upravo ova vrsta vrlo cijenjena hrana u Japanu od čega se pripravlja delikatesno jelo fugu. Fugu spremaju posebno educirani kuhari no unatoč njihovom znanju prosječno 200 ljudi godišnje umire zbog posljedica trovanja ovom ribom.

>>>Invazija je počela

Plemenita periska, Pinna nobilis (foto: Wikimedia Commons)Alga Lophocladia lallemandii je crvena alga (Rhodophyta) koja se u velikom broju raširila na području Sredozemlja i za koju se također pretpostavlja da je migracijama došla iz Crvenog mora. Razmnožava se spolno, nespolno sporama te vegetativno fragmentacijom gdje fragmenti onda plutaju na površini morske vode. Raste na svim tipovima podloge što dovodi do homogenizacije morskog dna te smanjenja bioraznolikosti. U Sredozemlju negativno utječe na livadnu posedoniju (Posidonia oceanica) i sitne beskralježnjake, primjerice na plemenitu perisku (Pinna nobilis) jer dolazi do kompeticije za hranu.

To su vrste kojima Jadran nije prirodno stanište već su u njega dospjele namjernim ili nenamjernim unošenjem. Naseljavanje i širenje ovih vrsta utječe na biološku raznolikost, zdravlje ljudi te uzrokuje ekonomsku štetu na području Jadrana čime ih možemo smatrati invazivnim vrstama.

 

Izvori:

AZO - Baza podataka i pokazatelja stanja morskog okoliša, marikulture i ribarstva

Invazivnevrste.hr

Cebrian, E., Ballesteros, E. (2010): Invasion of Mediterranean benthic assemblages by red alga Lophocladia lallemandii (Montagne) F. Schmitz: Depth-related temporal variability in biomass and phenology. Aquatic Botany, 92, 2; 81-85. Abstract.

Kalogirou, S. (2013): Ecological characteristics of the invasive pufferfish Lagocephalus sceleratus (Gmelin, 1789) in Rhodes, Eastern Mediterranean Sea. A case study. Mediterranean Marine Science, 14, 2. Abstract.

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupiru

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?