| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 24.01.2014 13:01:18

Mlijeko i keksi (foto: FreeDigitalPhotos)Tijekom odrastanja smo redovno pili mlijeko, a roditelji su nam često govorili kako je mlijeko jako zdravo. To je naravno i istina, prepuno je nutijenata poput kalcija i drugih minerala, vitamina (uključujući i vitamin D), proteina, masti i šećera u obliku laktoze. Većina ljudi europskog podrijetla i u odrasloj dobi može piti mlijeko, dok ostatak svijeta to baš i ne može budući da nemaju razvijenu toleranciju na laktozu. Drevna DNA iberskih farmera otkriva kako široko prihvaćena evolucijska teorija o apsorpciji kalcija nije jedini razlog zašto su Europljani razvili toleranciju na mlijeko.


Ljudi na Zapadu pijenje mlijeka uzimaju zdravo za gotovo budući da većina ljudi europskog podrijetla može proizvesti enzim laktazu u odrasloj dobi te zahvaljujući njemu mogu probaviti mliječni šećer - laktozu. Ipak, ljudi u većem dijelu svijeta to ne mogu, a nisu to mogli niti naši pretci iz Kamenog doba. Naime, genetička istraživanja su pokazala da se sposobnost proizvodnje enzima laktaze u odrasloj dobi razvila tek u poslijednjih 10000 godina i to zbog snažne prirodne selekcije. Bez enzima laktazeDjevojčica i mlijeko (foto: FreeDigitalPhotos) konzumiranje mlijeka može dovesti do neugodnih nuspojava poput nadutosti, grčeva i proljeva, odnosno stanja koje je poznato kao netolerancija na laktozu.

Brza evolucija

Znanstvenike je dugo mučilo zašto se tolerancija na laktozu razvila u tako kratkom vremenskom periodu. Arheolozi i antropolozi su utvrdili kako se tolerancija na laktozu razvila kod populacija ljudi koje su se bavile stočarstvom i lako je vidljivo zašto - nema smisla razvijati sposobnost probavljanja laktoze ukoliko ne konzumiraš mlijeko. No, zašto je to bila takva prednost za naše pretke? Znanstvenici sa Sveučilišta u Uppsali su pokušali odgovoriti na ovo pitanje u radu objavljenom ovog tjedna u časopisu Molecular Biology and Evolution.

>>>Podnosite li mlijeko?

Dugo vremena su znanstvenici smatrali kako je glavna prednost tolerancije na mlijeko u Europi ranim poljoprivrednicima omogućila da izbjegnu posljedice nedostatka kalcija. Mlijeko je izvrstan izvor kalcija, a sadrži i male količine vitamina D koji je nužan za apsorpciju kalcija. Dodatno, rani europski farmeri, pogotovo oni u sjevenim područjima gdje nema dovoljno sunčeve svjetlosti, teško su stvarali dovoljno vitamina D u koži tijekom većeg dijela godine i smatra se kako nije bilo mnogo tog vitamina u njihovoj prehrani koja se uglavnom bazirala na žitaricama. Za njih je mlijeko bilo svojevrsna superhrana.

Nije sve u vitaminu D

No, što je s našim rođacima u Španjolskoj? Oni su imali dovoljno sunčeve svjetlosti većinu godine te nisu imali problema sa sintezom vitamina D, a ipak mnoštvo njih danas ima razvijenu toleranciju na laktozu. U novom istraživanju znanstvenici su uspjeli izolirati DNA iz kostiju ranih španjolskih farmera te nisu uspjeli pronaći mutaciju (LCT -13910*T) koja uzrokuje toleranciju na laktozu kod Europljana.

Čaša mlijeka (foto: Wikimedia Commons)Kako bi utvrdili koliko jaka je trebala biti prirodna selekcija da dovede toleranciju na laktozu do današnje razine učestalosti na Iberskom poluotoku, znanstvenici su koristili računalne simulacije. Otkrili su da je bila vrlo jaka. No, ako je prirodna selekcija bila jaka u području gdje ljudi nemaju problema sa stvaranjem vitamina D, jasno je da ova teorija ne objašnjava u potpunosti kako se razvila tolerancija na laktozu.

Predložena nova teorija

Iako većina ranih Europljana nije bila tolerantna na laktozu, vjerojatno su mogli konzumirati produkte fermentiranog mlijeka, poput jogurta i sira budući da se kroz fermentaciju većina laktoze pretvara u masti. U uvjetima kada je vladala glad, primjerice kada bi urod bio loš, ljudi su vjerojatno pojeli sve fermentirane mliječne proizvode te su morali jesti proizvode s visokim razinama laktoze. To bi dovelo do uobičajenih simptoma netolerancije na laktozu, poput proljeva. Proljev kod zdravih ljudi obično nije opasan po život, ali kod ozbiljno pothranjenih pojedinaca je vjerojatno bio. To znači da je glad mogla dovesti do epizoda u kojima je veoma snažna prirodna selekcija favorizirala ljude koji su imali mutaciju za toleranciju na laktozu.

 

Izvor: e! Science News

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupiru

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?