| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 30.01.2014 14:01:00

Troprsti ljenjivac, Bradypus variegatus (foto: WIkimedia Commons)Ljenjivci su srednje veliki sisavci, najpoznatiji po svom neobičnom stilu života - polako se vuku po krošnjama drveća u džunglama Središnje i Južne Amerike. Imaju debelo dvoslojno krzno, a poznato je kako u vanjskom sloju žive brojni organizmi, od algi pa sve do kukaca. U novom istraživanju znanstvenici su s krzna izolirali različite vrste gljivica te su testirali njihovu potencijalnu antibakterijsku, antiparazitnu i antitumorsku aktivnost.


Unatoč značajnim naporima koji se ulažu zadnjih 20 godina u poboljšanje zdravstvene zaštite diljem svijeta, zarazne bolesti i dalje predstavljaju velik teret globalnom zdravlju ljudi. Zbog toga znanstvenici neprestano rade na otkrivanju novih i boljih lijekova, a u tom procesu se često okreću i neobičnim metodama istraživanja. Novo istraživanje objavljeno u časopisu PLOS One bavi se proučavanjem gljivica koje su izolirane s krzna troprstih ljenjivaca (Bradypus variegatus) te testiranjima koliko su učinkovite u borbi protiv bakterija, parazita i tumora.

Izbor nije bio slučajan

Otprilike 50% novih lijekova koji su razvijeni u periodu od 1981. do 2006 godine su prirodnog podrijetla. Ipak, u posljednje vrijeme pada broj lijekova koji su razvijeni uz pomoć gljivica, vjerojatno zato što je dobar dio mogućnosti iscrpljen kada su u pitanju do danas opisane vrste iz carstva gljiva. Zbog toga se znanstvenici okreću novim izvorima gljivica, poput krzna ljenjivaca.

Naime, obzirom da krzno ljenjivaca predstavlja jedinstveno stanište na kojem živeTroprsti ljenjivac, Bradypus variegatus (foto: WIkimedia Commons) različite vrste (npr. alge, žohari, oblići, itd.), moguće je da su gljivice koje su dio tog istog staništa bile pod različitim selektivnim pritiscima te su zbog toga razvile različite sekundarne metabolite koji mogu poslužiti za razvoj novih lijekova.

Znanstvenici su uspjeli izolirati 84 različite vrste gljivica iz uzoraka koje su sakupili s krzna devet ljenjivaca koji žive u Nacionalnom parku Soberanía u Panami. Od toga su 74 vrste testirane in vitro kako bi se provjerila njihova biološka aktivnost protiv bolesti.

Zanimljivi rezultati

Tri vrste gljivica su se pokazale učinkovitima kod raka dojke (MCF-7). Osam ih je pokazalo visoku razinu biološke aktivnosti kod parazita Trypanosoma cruzi, uzročnika Chagasove bolesti. Također, dvije vrste su se poakazle učinkovite protiv uzročnika malarije (Plasmodium falciparum).

>>>Molekularna mimikrija

Osim toga, znanstvenici su testirali kako gljivice reagiraju na bakterije. Koristili su kombinaciju od 15 vrsta bakterija od kojih je dio bio gram-pozitivan, a dio gram-negativan. Pokazalo se kako je 20 vrsta gljivica učinkovito protiv barem jednog soja bakterija, a jedna vrsta je bila učinkovita i protiv zlatnog stafilokoka otpornog na meticilin (MRSA). Također, jedna vrsta je pokazala neobičnu aktivnost prema gram-negativnim bakterijama.

>>>Superbakterije i stjecanje otpornosti na antibiotike

Ovaj rad pokazuje važnost istraživanja novih područja na kojima bi se mogle pronaći gljivice korisne u borbi protiv različitih bolesti. Također, iako je dobar dio gljivica u laboratorijskim uvjetima pokazao dobre rezultate, potrebna su dodatna istraživanja kako bi se istražio njihov potencijal i moguća primjena kod razvoja novih lijekova.

 

Izvor: Higginbotham et al. (2014): Sloth Hair as a Novel Source of Fungi with Potent Anti-Parasitic, Anti-Cancer and Anti-Bacterial Bioactivity. PLOS One, DOI: 10.1371/journal.pone.0084549. Članak je u cijelosti dostupan na ovom linku.

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?