| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije
Autor : Vesna Gulin

Datum objave: 18.02.2014 10:02:00

Bumbar, Bombus terrestris (foto: Wikimedia Commons)Mnoge studije provedene tijekom posljednjih nekoliko godina potvrdile su trend izumiranja pčela u Hrvatskoj i svijetu. Glavnim krivcima pomora smatraju se pesticidi koji djeluju direktno na mozak pčela smanjujući njihovu sposobnost učenja, a tim i pronalaska hrane i preživljavanja. S obzirom da dijele stanište s pčelama, bilo je samo pitanje vremena kada će se negativan učinak pesticida odraziti i na bumbare. Za razliku od pčela, bumbari nisu značajni za proizvodnju meda, no iznimno su važni oprašivači. Nažalost njihova učinkovitost kao takvih naglo se smanjuje.


Bumbari (Bombus) su kukci iz reda opnokrilaca (Hymenoptera), porodice pčela (Apidae). Od oko 300 opisanih vrsta, u Europi se može pronaći 70 od čega je u Hrvatskoj prisutno 9 vrsta. Najčešća vrsta s kojom dolazimo u doticaj je zemni bumbar (Bombus terrestris).

Životni ciklus

S prvim hladnim danima (u pravilu u jesen), oplođene kraljice traže sigurno mjesto i započinju hibernaciju koja prestaje dolaskom proljeća kada nastupi toplije vrijeme. Tada kraljica traži odgovarajuće mjesto za izgradnju gnijezda kako biKraljica zemnog bumbara (foto: Wikimedia Commons) osnovala koloniju. Iako veličina gnijezda ovisi o vrsti bumbara, odgovarajuća veličina se najčešće dosegne u kasno proljeće i ljeto. Iz jaja se izlegu radilice ili trutovi ovisno jesu li potekli iz oplođenog odnosno neoplođenog jaja. Radilice održavaju koloniju, prikupljaju polen i nektar, dok trutovi imaju ulogu nastavka vrste. Nastupom prve oštrije hladnoće kraljica, trutovi i radilice umiru, dok mlade oplođene kraljice preživljavaju zimu u hibernaciji i u proljeće nastavljaju životni ciklus.

Klimatske promjene nemaju značajnijeg utjecaja na bumbare koliko na pčele i druge oprašivače jer bumbari pripadaju malobrojnim kukcima koji mogu održavati vlastitu tjelesnu temperaturu. Radom letnih mišića oslobađa se toplina, a debeli pokrov ju poput odličnog izolatora zadržava. Zahvaljujući ovakvoj sposobnosti bumbari imaju široko područje rasprostranjenosti, a tim i veću učinkovitost kao oprašivači.

Negativan utjecaj pesticida

Korištenjem pesticida kao što su neonikotinoidi ta učinkovitost se značajno smanjuje. Zašto? Neonikotinoidi su novija skupina insekticida koji se vežu na receptore kod kukaca te dovode do kolinergičke hiperaktivnosti, nekooridiniranog drhtanja, savijanja krila, klonulosti i na poslijetku smrti. Receptori mnogih kukaca pokazuju visoki afinitet prema neonikotinoidima (razne uši, žohari, skakavci, kućne muhe) što ih čini vrlo efikasnima u suzbijanju nametnika. Nažalost visoki afinitet pokazuju i receptori pčela i bumbara što dovodi do ozbiljnih posljedica po njihove kolonije.

Nedavna studija objavljena u časopisu Ecotoxicology pokazala je da jedinke izložene neonikotinoidima prikupe manje polena u usporedbi s kontrolnom grupom (31% manje polena po satu). Polen predstavlja glavni izvor proteina za bumbare stoga njegov nedostatak rezultira izljeganjem sitnijih ličinki, odnosno manjih jedinki koje gube na učinkovitosti prilikom prikupljenja polena.

Okolišni stres pojačava negativne posljedice

Studija objavljena krajem 2013. godine u časopisu Journal of Applied Ecology za cilj je imala istražiti učinak kombinacije pesticida i parazita na bumbare. Tijekom 9 tjedana jedinke su u laboratorijskim uvjetima paralelno izložene neonikotinodima Bumbar, Bombus terrestris (foto: entomart / Wikimedia Commons)(tiametoksan, klotianidin) i parazitu Crithidia bombi. Interakcija ovih dvaju faktora značajno je smanjila sposobnost preživljavanja matice, a time i čitave kolonije. S obzirom da se radilo o laboratorijskim uvjetima, znanstvenici pretpostavljaju da su u prirodnom okruženju, koje podrazumijeva veći broj parazita te izloženost brojnim drugim stresnim čimbenicima, posljedice daleko veće.

>>>Pčele su važne

Premda je Europska komisija djelomično zabranila uporabu nikotinoida koji se koriste na sortama kao što su suncokret, kukuruz ili uljana repica, a koji se smatraju najštetnijim po pčele, takva zabrana ne koristi drugim oprašivačima, poput bumbara. Brojni aktivisti kao što je Greenpeace predlažu potpunu zabranu korištenja nikotionoida, proširenje zabrane na druge supstance također štetne po oprašivače, ekološko uzgajanje bumbara i pčela te podizanje razine svijesti o njihovom izumiranju.

 

Izvori:

Bumblebee.org, BorislavDopudja.net, Hrvatski fokus

Feltham, H., Park, K., Goulson, D. (2014): Field realistic doses of pesticide imidacloprid reduce bumblebee pollen foraging efficiency. Ecotoxicology, DOI 10.1007/s10646-014-1189-7. Link na abstract.

Fauser-Misslin, A., Sadd, B. M., Neumann, P., Sandrock, C. (2013): Influence of combined pesticide and parasite exposure on bumblebee colony traits in the laboratory. Journal of Applied Ecology, DOI: 10.1111/1365-2664.12188. Članak dostupan na ovom linku.

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupiru

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?