| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 18.02.2014 12:02:59

Orangutan zabilježen fotozamkom (foto: OuTrop-WildCRU)U novom istraživanju tijekom kojeg su znanstvenici sedam godina pratili orangutane na Borneu, utvrđeno je kako se orangutani puno češće spuštaju s drveća nego što se to prije mislilo. Rad je objavljen u časopisu Scientific Reports, a u njemu se navodi kako bi za ovo ponašanje djelomično mogli biti odgovorni i ljudi.

 


Istraživanje je provedeno od lipnja 2006. do ožujka 2013. godine na Borneu. Znanstvenici su na 16 različitih mjesta diljem otoka postavili 16 fotozamki kako bi pratili i proučili boravak orangutana na tlu. Tijekom ovog perioda ukupno su zabilježili 641 zapis boravka orangutana na tlu.

Orangutani (Pongo pygmaeus) su najveći arborealni sisavci na svijetu. Podaci o njihovom terestričkom ponašanju (boravku na tlu) su rijetki i često su povezivani s uznemiravanjem staništa na kojem žive. Naime, poznato je kako se orangutani ponekad spuštaju na tlo kako bi tražili hranu i putovali, ali nije bilo jasno u kojoj mjeri promjene na staništima koje uzrokuju ljudi utječu na ovo ponašanje.

Orangutan zabilježen fotozamkom (foto: OuTrop-WildCRU)

Pokazalo se kako stupanj uznemirenosti šumskih staništa i veličina praznina unutar krošnji utječu na terestričko ponašanje, no orangutani su jednako često primjećeni na tlu u izrazito uznemirenim staništima kao i u potpuno očuvanim šumama.

>>> Video: Rođenje orangutana po prvi puta zabilježeno kamerom

Sve dobne i spolne skupine su zabilježene kako se kreću po tlu, no odrasli mužjaci su ipak bili najčešći. To bi značilo kako terestrička lokomocija čini puno veći dio prirodnog ponašanja orangutana nego što se prije smatralo te zbog uznemiravanja staništa samo dolazi do modifikacije ovog ponašanja.

>>> Video: Kako majmuni plivaju i rone

Sposobnost orangutana da se spuštaju s drveća može povećati njihovu sposobnost da se nose s manjom fragmentacijom staništa te da se lakše kreću kroz umjereno otvorena područja u mozaičnom krajoliku. Također, autori istraživanja navode kako danas više od 70% orangutana živi na fragmentiranim staništima i šumama koje je modificirao čovjek i koje su izgubile dobar dio svojih originalni ekoloških karakteristika.

Orangutan zabilježen fotozamkom (foto: OuTrop-WildCRU)

I dok ovakvo ponašanje ima brojne prednosti, poput olakšanog kretanja i širenja orangutana, pogotovo u degradiranim i fragmentiranim područjima, ipak postoje i određene opasnosti. Primjerice, dolazi do većeg rizika od predatora, veća je mogućnost susreta s ljudima kao i izloženost novim bolestima. Za razliku od Sumatre, na Borneu nisu prisutni tigrovi te je rizik od predatora nešto manji, no mladunci bi mogli biti ugroženi zbog divljih svinja i oblačnih leoparda.

 

Izvor: e! Science News

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?