| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 03.03.2014 13:03:00

Kanalizacija (foto: Wikimedia Commons)Ovaj put bit će potrebno nazuti gumene čizme do pazuha i nakačiti štipaljku na nos (iako zamišljeni smradovi znaju biti jači od zamišljenih štipaljki) pa via kanalizacija! Dolje je već jedan od najpoznatijih i najomiljenijih federalnih agenata, Fox Mulder, koji istražuje smrt nepoznatog čovjeka čije je tijelo pronađeno u kanalizaciji. Radi se o drugoj epizodi druge sezone, naslov je Domaćin (The Host) i skroz ću upropastiti radnju za one koji je nisu pogledali pa se smatrajte upozorenima. Zaobići ćemo detalje istrage i prepričavanje cijele epizode i prijeći na ono bitno - samo stvorenje.


Naslov ukazuje na nametnika što je djelomično točno. Nametnut je kao jajašce (?), raste u domaćinu do puberteta te izlazi kao prerasli metilj na usta domaćina pri čemu ga ostavlja mrtvog. Kad naraste, postane stvarno opasan. Grize. Ugrizom zarazi novog domaćina i tako kreće ciklus. Odrasli primjerak je čovjekolikog izgleda, bijel i ćosav. Ima velika usta s četiri strateški raspoređena zuba. Prema IMDB-u, izgled lica je izrađen po izgledu ljudi s ihtiozom Harlequinovog tipa iako se to nigdje drugdje ne spominje.

Nakon što Scully izvuče nametnika iz pronađenog tijela smjesti ga u metilje pa u teglicu iako je neuobičajeno velik. Za metilja, ne za teglicu. Kada kasnije uhvate odrasli primjerak, Scully je fascinirana i sigurno bi ga htjela dalje proučavati no odvoze ga na procjenu mentalnog zdravlja. Mulderu ta procjena nema smisla jer on vidi samo čudovište. Na kraju balade precvika ga na pola zaklopcem u kanalizaciji. Ima još svašta između no nije prevažno za ovu priču. Osim kadra u kojem čovjek-metilj viri iz zahodske školjke. To je važno jer je strašno. A strašan je i kraj epizode kada gornja polovica metilja otvori oči.Metilj Fasciola hepatica (foto: Wikimedia Commons)

Iako serija objašnjava nastanak ovog metiljastog čovjeka "praiskonskom juhom radioaktivnih otpadnih voda" iz Černobila koja ga je stvorila, ovakav kraj ostavlja puno repova. Npr. narastu li i mali metilji do čovjekolikog stadija, što se dogodilo s malim koji je izišao iz domaćina i otišao u odvod, je li ona teglica završila na Pušačevom kaminu, je li precvikanom stvoru ponovno izrastao donji dio tijela, što je, kvragu, bilo u juhi iz koje je nastao i slična pitanja. Na neka od njih odgovara strip iz 2013. godine. Dva dijela govore da su kanalizacijske putešestvije čovjeka-metilja završile u mjestu Martha's Vineyard gdje se razmnožio i s kikićima pravio nered. Otkrivaju njegov početak i njegov kraj - bio je normalan čovjek, radio je kao likvidator, što znači na čišćenju nakon černobilske katastrofe te bio zatvoren u spremnik pun ozračene otpadne vode iz jednog od reaktora koja je bila puna metilja; u sažetku stripa za njega i potomke piše da ih je skoro sve pobio još jedan bivši likvidator iz Černobila, a sada šerif u mjestu radnje. Nažalost, strip je nedostupan, a moj tajni doušnik iz FBI-ja je niškoristi pa ne znam detalje.

Ovo je drugi put na našem safariju kako pratimo jedan ljudski proizvod. Oba puta su stvoreni grabežljivci. Ne možemo ni trifide ni ovog nesretnog stvora nazvati zlicama jer jednostavno preživljavaju i slijede nagone. No na temelju ova dva slučaja mogli bismo reći kako svako ljudsko prtljanje sa znanošću koje dovede do nastanka novog živog bića samo uzrokuje nove, možda i nerješive, probleme. Ako bismo to rekli, bili bismo u krivu jer sam sigurna da se svi možete sjetiti barem jednog pozitivnog primjera. I njih ćemo jednom upoznati.

S druge strane, ljudsko prtljanje s kanalizacijom je za svaku osudu. Čak ako i stavimo na stranu aligatore koji su već odavno izašli iz urbanog mita i prešli u urbanu stvarnost, čak ako i zanemarimo zmije, kornjače i ribice koje, žive ili mrtve, ljudi šalju u nepoznato snagom vodokotlića, pa čak ako i prihvatimo prstenje, satove, mobitele, plišane igračke i gebise kao nešto što često upada u zahod, koliko dasaka nekome negdje mora nedostajati da u kanalizaciju pristignu električni osvježivač zraka, pegla, cestovni čunj, ležaljka, madrac, kanu i božićno drvce? Razumijem kako možda psi i mačke mogu odlutati do nekih većih odvoda ili otvorenih šahti čiji se poklopci izgleda masovno kradu pa upasti, ali kako je to uspjelo ovci? A kako tek cijeloj kravi? Ovo su sve pronašli radnici u kanalizacijama u Europi i Americi. No, i mi konje za utrku imamo! Kod nas su normalna pojava u odvodnim bespućima svinje (nije precizirano u kojem stanju), građevinski materijal i tekstilni otpad dok je samo-kod-nas biser mjeseca televizor. Zar tim radnicima nije već dosta gadno, moramo li im još ostavljati i iznenađenja? Dajmo, ljudi, malo obzira.

I ne, nisam zaboravila trupla. Namjerno su preskočena. Ovako je taman dovoljno bljak. Ukoliko se ne slažete, skoknite na ovaj link gdje možete vidjeti pulsirajućeg stvora iz kanalizacijskog sustava Sjeverne Karoline oko kojega je nastala frka da bi se kasnije utvrdilo kako su u pitanju crvi. U klupku. Bili crvi, vanzemaljci ili mutirane žvakaće gume - nije lijepo.

 

 

Ostale članke autorice pronađite ovdje.

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?