| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 05.03.2014 14:03:00

Titi majmun, Callicebus nigrifrons (foto: Wikimedia Commons)U radu objavljenom u časopisu Biology Letters Christiane Cäsar i njezini suradnici izvještavaju da titi majmuni (Callicebus nigrifrons) tihim visokim skvičanjem upozoravaju članove svojih obitelji na potencijalnu opasnost. Njihovo glasanje daje detaljne informacije o predatorima; točnije, nalaze li se predatori na zemlji ili među krošnjama, te o kojem je tipu predatora riječ.


 

Cäsar i suradnici radili su s titijima iz Minas Gerais regije u Brazilu. Kada su postavili prepariranu karakaru (južnoameričku pticu grabljivicu) među krošnje, titiji su proizvodili A-glasove visokih tonova. Kada su životinje bile izložene prijetnji u obliku preparirane oncile (južnoamerička mala pjegava mačka) koja se nalazila na zemlji, proizvodili su B-glasove nižih tonova.Titi majmun, Callicebus nigrifrons (foto: Wikimedia Commons)

Znanstvenici su zatim premjestili preparirane modele, tako da je oncila bila među krošnjama, a karakara na zemlji. Majmuni su tada prilagodili svoje glasanje. Kod karakare, prvo su počeli s najmanje četiri A-glasa nakon kojih su nastavili s B-glasovima. Kod oncile, majmuni su dali jedan uvodni A-glas, nakon kojeg su slijedili B-glasovi.

Iako je otprije poznato da životinje koriste različito glasanje kako bi upozorili na različit tip predatora, pa čak i na nužnost brze reakcije (npr. merkati), titiji su prve životinje kod kojih je pronađeno da svojim glasanjem daju informaciju i o tipu i o lokaciji predatora. Dosad se za samo nekoliko vrsta čovjekolikih majmuna te majmuna staroga svijeta znalo da kombiniraju zasebne elemente u određenom redoslijedu kako bi prenijeli neko značenje. Ovo bi istraživanje moglo ukazivati na to da su jednostavna sintaktička pravila mogla postojati i prije 40 milijuna godina.

 

 

Pročitajte i:

>>>Video: Kako majmuni plivaju i rone

>>>Čimpanze gestikuliraju kako bi locirale hranu

>>>Zašto orangutani silaze s drveća?

 

 

Izvori: Nature News, e! Science News

Cäsar, C., Zuberbühler, K., Young, R.J. & Byrne, R.W. (2013): Titi monkey call sequences vary with predator location and type. Biology Letters 09/2013 http://dx.doi.org/10.1098/rsbl.2013.0535

Manser, M.B. (2001): The acoustic structure of suricate alarm calls varies with predator type and the level of urgency'. Proceeding of the Royal Society London B 268, 2315-2324.

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupiru

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?