| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 27.03.2014 09:03:18

Azolla filiculoides (foto: Wikimedia Commons)Invazivne vrste, koje su jedna od najvećih prijetnji globalnoj bioraznolikosti i industriji turizma, postajat će sve veći problem zbog klimatskih promjena, navodi se u novom istraživanju objavljenom u časopisu Diversity and Distributions. Naime, znanstvenici su utvrdili kako određeni invazivni korovi, koje su prije ubijale niske temperature tijekom zime, sada uspijevaju preživjeti zimske periode zbog povećanih globalnih temperatura.


Znanstvenici iz Centra za bioraznolikost i zaštitu prirode Quercus koji je smješten na sjeveru Irske predviđaju kako će vodene invazivne vrste postati puno raširenije tijekom idućih 70 godina. Također, u radu se navodi kako će biti potrebni dodatni napori i nova legislativa kako bi se zaustavilo širenje ovih vrsta.Myriophyllum aquaticum (foto: Wikimedia Commons)

>>>Broj invazivnih vrsta sve je veći

Prema predviđanjima, zahvaljujući globalnom zatopljenju neke vrste poput Azolla filiculoides, Ludwigia grandiflora i Myriophyllum aquaticum bi se mogle posebno proširiti, a već stvaraju značajne probleme u toplijim dijelovima Europe.

>>>Invazija je počela

Smatra se kako su invazivne vrste, zajedno s klimatskim promjenama, gubitkom staništa i dodavanjem nutrijenata, jedna od najozbiljnijih prijetnji globalnoj bioraznolikosti. Procjenjuje se kako samo u Velikoj Britaniji invazivne vrste biljaka i životinja koštaju britansku ekonomiju oko 1,8 milijardi funti godišnje. Od toga 57 milijuna funti odlazi na štete koje invazivne vrste rade na vodenim staništima, što utječe na brodske puteve i gospodarenje vodama.

 

Izvor: e! Science News

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupiru

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?