| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 03.04.2014 12:04:54

Vrana Corvus moneduloides (foto: Wikimedia Commons)Vrane su zasigurno genijalci ptičjeg svijeta. Istraživanja o inteligenciji vrana koja se već godinama provode pokazala su da su ove ptice zastrašujući pametne. Naime, znanstvenici su u novim istraživanjima dokazali da vrane razumiju koncept koji mnoga djeca ne razumiju - Arhimedov zakon.

 


Za Biologija.com.hr piše Eva Kalogjera, studentica prevoditeljskog smjera francuskog jezika i književnosti i povijesti umjetnosti

Čak je i Ezop znao da su vrane vrlo pametne. Njegova priča ''Vrana i ćup'' govori o žednoj vrani koja pronađe ćup koji sadrži malo vode na dnu, no njezin kljun nije dovoljno dugačak da dosegne tu vodu. Zato dodaje kamenje u ćup dok se voda ne digne dovoljno da je može popiti. Ovo zapravo ne mora biti izmišljena priča jer o tome govori i nova studija objavljena u časopisu PLOS ONE: istraživači su stavili komadiće mesa da plutaju u visokim uskim čašama. Vrane nisu samo otkrile da će moći doseći meso ako dodaju predmete u čašu, nego su čak prvo odabrale čaše koje su imale najvišu razinu vode.

Pogledajte video:

 

Aviva Rutkin iz časopisa New Scientist naglašava da su vrane na razini prosječne djece: ''Vrane su pokazale vještine zaključivanja kao djeca od 5 do 7 godina. Već su prije otkrili da šojke jednako razumiju Arhimedov zakon kao čimpanze i orangutani.'' A znanstvenici objašnjavaju kako svaka životinja koja može podići kamen, može sudjelovati u ovom eksperimentu.

David Quammen, američki pisac tekstova o znanosti, prirodi i putovanjima, jednom je izjavio da su vrane zapravo tinejđeri životinjskog svijeta koji se dosađuju. U eseju objavljenom u časopisu Outside Magazine, napisao je: ''Vranama je dosadno. Pate jer su previše inteligentne za ono gdje se nalaze u životu. Uspjeh na evolucijskoj ljestvici ovim pametnim i kompleksnim pticama nije dovoljan. Ne zadovoljava ih mali opseg ciljeva i horizonata stare darvinovske borbe. Uvijek traže novi izazov. Pogledajte ih naslagane žičanoj ogradi, stoje kao da su u zavjeri, rame do ramena, na oprezu, samodostatne, ništa ne propuštaju. Razočarane su neuspjehom. Čekaju kao ambiciozni pripravnik da im se pruži prilika. Delfini, kitovi i čimpanze pobrali su svu slavu i stalno se piše o njihovoj gotovo ljudskoj inteligenciji. Ali nemojte se zavaravati. Vrane nisu glupe, daleko od toga. One samo rade manje nego za što su sposobne. Njima je dosadno.''

 

Izvor: Smithsonian.com

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?