| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije
Autor : Ana Miletić

Datum objave: 16.04.2014 14:04:00

Dio lista (foto: Wikimedia Commons)''Kada je pravda, da ostane pravda; kada je nepravda, da se napravi pravda.'' - Carl Schurz

Ostaci biljaka, kao što su komadi drveta, sjemenke, plodovi, lišće, grančice i slično mogu se naći skoro svugdje. Ukoliko se radi o mjestu zločina, taj biljni materijal može predstavljati dokaze. Grana forenzike koja se bavi biljnim dokazima naziva se forenzička botanika.


Forenzička botanika se definira kao upotreba biljnog dokaza na sudu. Podijeljena je na nekoliko botaničkih subdisciplina koje uključuju: anatomiju bilja, biljnu sistematiku, palinologiju, ekologiju bilja i limnologiju. U posljednjem desetljeću, kako bi se unaprijedilo istraživanje ovih disciplina, važan alat je molekularna biologija. Metode analize neljudske DNA su ponekad korištene za rješavanje kriminalnih i civilnih predmeta. Iako je većina forenzičkih znanstvenika upoznata sa metodama za identificiranje ljudskog identiteta, upotreba biljnog i životinjskog materijala još nije rutina.Otmica Lindberghovog djeteta (izvor: Wikimedia Commons)

Forenzička botanika je korištenje biljaka ili biljnog materijala koji bi pomogao istražiteljima u rješavanju slučajeva. Botanički dokaz u tragovima može pomoći forenzičaru da poveže predmete ili sumnjivce s mjestom zločina. Ostaci biljaka mogu biti nađeni gotovo svugdje i daju raznovrsnost dokaza. Primjeri biljnog materijala, odnosno ostataka koji mogu biti korišteni kao dokaz su: komadi drveta, sjemenke, plodovi, lišće, grančice, biljne dlačice, polen, spore i stanice algi. Biljke dopuštaju forenzičkim botaničarima da rješe probleme kao što su sezona u kojoj se zločin dogodio, geografska lokacija, je li tijelo micano nakon smrti, i ako je bilo pokopano, koliko je dugo bilo pokopano tijelo.

''Kriminalac uvijek ostavi nešto na mjestu zločina ili uzme nešto sa sobom.'' Ovo je još 1910. godine zaključio Edmond Locard, a danas je to osnovni temelj forenzičkih znanosti. Vrlo često botanički dokaz u tragovima može povezati predmet ili sumnjivca sa mjestom zločina, isto kao i isključiti sumnjivca ili podržati alibi.

Biljna sistematika je široka disciplina koja uključuje proučavanje evolucijskih veza između biljnih vrsta i određivanje biljnih vrsta (taksonomije). Određivanje vrsta je obično prvi korak u analizi botaničkih dokaza za neki slučaj. Biljna anatomija koristi značajke kao što su morfologija lista i godovi (naizmjenični svijetli i tamni krugovi na presjeku drveta) koji pomažu u određivanju vrsta, odnosno u pronalasku fizičkih poklapanja dokaza.

Otmica Lindberghovog djeteta

Prvi slučaj korištenja botaničkog dokaza na sudu bila je otmica i smrt sina Charlesa Lindbergha, 1932. godine (poster desno). Za otmicu su korištene drvene ljestve koje je kasnije obradio stručnjak za identifikaciju drva. Prvo je mikroskopskom analizom zrna drva odredio vrste drva od kojeg su izrađene ljestve: žuti bor (Pinus ponderosa), obična američka duglazija (Pseudotsuga menziesii) te vrsta iz roda breza (Betula). Zatim je analizirao oznake od alata na drvu koje su se u potpunosti poklapale s alatom nađenim kod osumnjičenika. Na kraju je uspio usporediti i godove i obrasce na ljestvama s dijelom drveta nađenim na tavanu osumnjičenoga.

Obrasci na ljestvama u potpunosti su se podudarali s onima na tavanu, podupirući tako tužiteljevu teoriju da je taj dio drveta korišten za izradu ljestvi. Ovaj slučaj je primjer upotrebe anatomije i sistematike bilja u pružanju ključnih podataka povezanosti osumnjičenoga s otmicom.

Analiza godova i ekologija bilja

Godovi (foto: Wikimedia Commons)Dio botanike koji se bavi određivanjem starosti drveća proučavanjem godova naziva se dendokronologija. Temelji se na teoriji da širina godova ukazuje na količinu oborina i temperaturu u godini u kojoj su formirani. Forenzička upotreba zasniva se na datiranju drvenih predmeta i poklapanju drvenih predmeta s predmetima pronađenim na mjestu zločina, pomoću morfoloških karakteristika drva.

Analiza godova je uobičajena tehnika za datiranje remek dijela europskih slikara, koji su često slikali direktno na drvu. Ako su uzorci u dobrom stanju, stručnjaci mogu datirati godinu iz koje je drvo te od koje vrste potječe. Na ovaj način mogu se otkriti prevare umjetničkih predmeta i glazbenih instrumenata. U jednom slučaju, vlasnik je za dvije violine tvrdio da ih je izradio Stradivari. Drveni dijelovi violina su analizirani i uspoređeni sa standardnim krivuljama za smreke (rod Picea) tipične za Italiju, gdje je Stradivari radio. Najstariji godovi su datirani iz 1902. godine za jednu te iz 1894. godine za drugu violinu. S obzirom da je Stradivari izrađivao violine u 17. stoljeću, ustanovljeno je da su violine kopije.

Ekologija bilja uključuje proučavanje obrazaca rasta vegetacije u područjima koja su bila poremećena. Ovi obrasci i dio vegetativnih (necvjetajućih) biljaka se može koristiti za određivanje vremena smrti.

U idućem nastavku moći ćete pročitati nešto više o ostalim granama forenzičke botanike: forenzičkoj palinologiji, limnologiji te molekularnoj biologiji.

 

Izvori:

Heather Miller Coyle, Carll Ladd, Timothy Palmbach, Henry C. Lee (2001): The Green Revolution: Botanical Contributions to Forensics and Drug Enforcement. Croatian Medical Journal. 42(3):340-345. Link.

Heather Miller Coyle, Cheng-Lung Lee, Wen-Yu Lin, Henry C. Lee,Timothy M. Palmbach (2005): Forensic Botany: Using Plant Evidence to Aid in Forensic Death Investigation. Croatian Medical Journal. 46(4):606-12. Link.

Kovačević Lejla: Primjena biljnih (botaničkih) dokaza u rasvjetljavanju forenzičkih slučajeva. Link.

Botanical Society of America

Forensic Botany

Priopćenje za javnost, Croatian Medical Journal

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupiru

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?