| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 17.04.2014 14:04:59

Invazivna bubamara, Harmonia axyridis (foto: Wikimedia Commons)Europska unija mora poduzeti hitne mjere kako bi zaustavila širenje invazivnih vrsta koje prijete lokalnim vrstama biljaka i životinja diljem Europe, navodi se u novom radu koje su objavili irski znanstvenici. Procjenjuje se kako invazivne vrste Europu godišnje koštaju 12 milijardi eura. Zbog toga bi EU trebala napraviti dugoročnu strategiju koja će se provoditi na europskoj razini kako bi se ovaj ozbiljan problem zaustavio.


Smatra se kako su invazivne vrste jedna od najvećih prijetnji europskoj bioraznolikosti. Znanstvenici su odlučili reagirati te su povodom izlaska rada ''Tackling Invasive Alien Species in Europe: the Top 20 Issues'' u časopisu ManagementČivitnjača, Amorpha fruticosa (foto: Wikimedia Commons) of Biological Invasions odlučili upozoriti vladajuće u Europi na ovaj ozbiljan problem.

>>>Vodene invazivne vrste bi mogle postati ozbiljan problem

Ovaj rad rezultat je važnog međunarodnog sastanka stučnjaka za invazivne vrste koji su se sastali prošle godine u Irskoj kako bi identificirali kritične probleme koje treba riješiti kada su u pitanju invazivne vrste u Europi. Naime, sastanak je okupio više od 150 znanstvenika, akademika, donositelja odluka i političara s ciljem informiranja EU administracije o invazivnim vrstama.

Zašto su invazivci problem?

Invazivne vrste predstavljaju ozbiljan problem budući da strane biljke i životinje uzrokuju štetu za okoliš, ekonomiju i društvo diljem Europe, a procjenjuje se kako će se stopa invazije samo povećavati u budućnosti. Iako je EU napravila opširan plan i program kako se nositi s invazivnim vrstama, bit će od kritične važnosti osigurati financijska sredstva od EU i zemalja članica kako bi se plan mogao i provoditi.

Trenutni napori nisu dovoljni

Procjenjuje se kako invazivne vrste godišnje Europu koštaju oko 12 milijardi eura. Njihov utjecaj je širok - utječu na lokalne ekosustave, uništavaju okoliš te čak utječu na zdravlje ljudi i životinja. Postojeći nasumični i fragmentirani pristup zemalja članica EU neće biti dovoljan ukoliko želimo zaštititi naše prirodne resurse od Invazivna vrsta puža, Achatina fulica (foto: Wikimedia Commons)invazivaca, budući da se ne izdvajaju dovoljna sredstva te ne postoji komunikacija među zemljama. Zbog toga EU mora osigurati dovoljna sredstva kako bi dugoročno ostvarila ciljeve u borbi protiv invazivnih vrsta.

>>>Broj invazivnih vrsta sve je veći

20 glavnih točaka koje su znanstvenici i ostali stručnjaci naveli u ovom radu bit će ključni dio svake buduće strategije. Među ostalim navode kako postoji potreba za podizanjem svijesti o biosigurnosti diljem Europe te će zbog toga biti potrebno implementirati novu legislativu na europskoj razini. Također, navode kako će biti potrebni značajni resursi kako bi se dugoročno borili protiv problema invazivnih vrsta. Nužan je i razvoj nove tehnologije kako bi se lakše detektirale nove invazivne vrste, ali je potreban i sustav rane dojave za upozoravanje zemalja članica o širenju invazivnih vrsta.

 

Izvor: e! Science News

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupiru

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?