| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije
Autor : Linda Bjedov

Datum objave: 24.04.2014 08:04:00

Sepioteuthis sepioidea (foto Wikimedia Commons)U prvom djelu serije članaka o suicidalnom razmnožavanju navela sam nekoliko primjera kukaca i pauka koji umiru nakon kopulacije. Možete primijetiti da suicidalno ponašanje kod mužjaka nije rijetkost unutar ovog koljena (Arthropoda; člankonošci). Iako se kod kukaca i pauka ovakav oblik razmnožavanja češće sreće, prilikom kojeg ili nakon kojeg mužjak umire, srećemo ga i unutar nekih drugih koljena.

 


Prvi dio pročitajte ovdje.

Prvi primjer dolazi nam iz koljena mekušaca (Mollusca) i radi se o lignji pod nazivom Sepioteuthis sepioidea. Ova vrsta lignje živi u karipskom moru i dijelovima floridske obale. Za razliku od primjera kukaca i pauka kod kojih mužjaci umiru, ovdje umiru i ženke. Mužjaci ove lignje mogu se pariti s više ženki u kratkom vremenskom roku nakon čega umiru. Same ženke umiru odmah nakon polijeganja jaja. Ovakvo umiranje nakon parenja ili nakon sezone parenja tipično je i za druge mekušce poput hobotnica. Također nalazimo ovakve primjere i kod riba, gdje je svima poznat primjer razmnožavanja lososa. Većina vrsta lososa migrira iz oceana u rijeke gdje se mrijeste i odmah nakon toga umiru.

Čudne ribe na dnu oceana

Ceratias holboelli (foto Wikimedia Commons)Za razliku od jednostavnog umiranja nakon parenja, postoje i nešto čudnije strategije kopulacija i umiranja. Duboko u oceanu nalazimo primjere riba koje svojom rasplodnom strategijom zapanjuju. Ovdje se radi o primjerima riba iz reda udičarki (Lophiiformes). Unutar ovog reda postoje tri roda Borophryne, Lophius, i Ceratias kod kojih nalazimo interesantan proces parenja i umiranja mužjaka nakon pronalaska ženke. Ove ribe žive na dubinama do 1000 m što znači da plivaju u potpunome mraku. Na takvom staništu potrebna je i određena prilagodba koja ovim grabežljivcima omogućuje pronalazak i ulov plijena. Mnoge vrste unutar ovih redova imaju velika usta i dugačke tanke zube, a neke i produžetak s bioluminiscentnim (svjetlećim) vrhom na glavi kojeg koriste za hvatanje plijena. Taj vrh njihov plijen također prepoznaje kao plijen, tj. misli da je to neka druga životinja za jelo te na kraju, kada se dovoljno približi, i sam završi pojeden.

No, kako se ustvari ove životinje razmnožavanju, jer pronalazak partnera u tami velikih oceana nije baš najjednostavniji posao? Šansa da mužjak sretne ženku je veoma mala pa se takva prilika mora dobro i iskoristiti. Kada su ove ribe prvi puta proučavane znanstvenici su bili zbunjeni činjenicom da su svi pronađeni primjerci ženke. Tek kada su ustanovili malu izraslinu na tijelu jedne ženke, ustanovili su da se ustvari radi o mužjaku koje je doslovno srastao sa ženkom.

Ceratias uranoscopus (foto Wikimedia Commons)Što se ovdje ustvari događa? Kada mužjak pronađe ženku on se na nju prikopča i počinje se s njom stapati (fuzionirati). Prilikom spajanja dolazi i do spajanja krvnih žila što na kraju rezultira time da se mužjak hrani na račun ženke od koje putem krvi dobiva hranu i kisik. S vremenom njegovi organi postaju suvišni i oni degeneriraju. Na kraju od mužjaka ostaju samo testisi koji proizvode spermu. Kada se to desi sama ženka ustvari postaje hermafrodit. Ovakav proces stapanja sa ženkom nije ograničen na jednog mužjaka, već ženka može imati i više od 6 mužjaka na različitim dijelovima svoga tijela. Ona se tako može oploditi i razmnožavati kada njoj to odgovara.

Kopneni kralježnjaci

Kod kopnenih kralježnjaka ovakav način razmnožavanja ne rezultira jedenjem ili probavljanjem svoga partnera i javlja se samo kod nekih vrsta vodozemaca i gmazova. Najčešće se radi o dosezanju spolne zrelosti nakon koje slijedi jedna sezona parenja i smrt.

Furcifer labordi (foto Wikimedia Commons)Kod vodozemaca nalazimo nekoliko primjera unutar porodice Hylidae, a kod gmazova nalazimo primjer sa Madagaskara i iz Meksika. Radi se o vrsti Furcifer labordi iz porodice Chamaeleonidae koja je endemična vrsta na Madagaskaru. Ova vrsta provodi veći dio svoga života u jajetu. Od ukupnog životnog vijeka u trajanju od 12 mjeseci, 8 mjeseci ova vrsta kameleona provede u jajetu. Preostala 4 mjeseca života služe za brzi rast nakon kojeg slijedi parenje i skoro neposredna smrt mužjaka i ženki. Ovaj primjer je ekstreman jer niti jedan poznati kopneni kralježnjak nema tako kratak aktivni dio životnoga vijeka. Ovakav sličan način razmnožavanja nakon kojeg slijedi smrt također je zabilježen i kod meksičke vrste Sceloporus bicanthalis iz porodice Phrynosomatidae.

Kod ptica ovakvo suicidalno razmnožavanje (semelparitija) nije uopće zabilježeno. Iako je ovakvo razmnožavanje netipično i za nas sisavce, ipak postoji nekoliko primjera kod kojih mužjak umire nakon kopulacije. Više o tome čitajte u 3. djelu suicidalnog razmnožavanja.

 

Treći dio pronađite na ovom linku.

 

Ostale članke autorice pročitajte ovdje.

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupiru

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?