| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 29.04.2014 10:04:00

Pasifaja i mali Minotaur (izvor: Wikimedia Commons)''Ideja o gradnji kuće u kojoj bi se ljudi mogli izgubiti možda je neobičnija od slike čovjeka s bikovskom glavom, ali obje se ideje dobro dopunjuju, pa slika labirinta odgovara slici Minotaura. Podjednako je pogodno da se usred čudovišne kuće nalazi čudovišni stanar.''

Priručnik fantastične zoologije, Jorge Luis Borges


 

Ovo nije priča o Nogueiri. Taj je Minotaur također fantastičan, ali na sasvim drukčiji način. Odredište je još jednom stara Grčka, a predmet istraživanja pripada tipičnoj disfunkcionalnoj obitelji iz grčke mitologije. A kakva će biti mitološka obitelj već žešće uvrnuta? Dakle, ekipa, ne idemo na kavu i orehnjaču kod Vragecovih već na partiju histerične lovice i paničnih skrivača s bičinom u labirint.

Svi znate kako Minotaur izgleda. Ima tijelo čovjeka i glavu te rep bika što znači da sam potpuno u pravu kad ga zovem bičinom jer tako oslovljavam i ljude koji imaju takav mentalitet. Sudaranje glavama na juriš i to. Negdje kažu i tijelo bika s ljudskomMinotaur (izvor: Wikimedia Commons) glavom no materijalni povijesni izvori kažu drugo. Na sve strane, pak, možete naći inačice ovog lika pa i cijelu rasu, ali van izvornog konteksta. Njih ovdje neću spominjati jer izvornik zaslužuje reflektor samo za sebe, a i neke inačice su dovoljno razrađene i predobre da ih samo očešemo.

Izvori se ne mogu dogovoriti oko razloga koji je doveo do izopačenosti iz koje je nastalo čudovište. Otprilike je ovako: kretski kralj Minos naljutio je Posejdona (ili Afroditu) varanjem na žrtvovanju bikova (i to se radi). Dotično se božanstvo osvetilo preko Minosove žene Pasifaje. Navelo ju je da pogleda nesuđenog žrtvenog bika i zapita: "Gdje si bio cijelog mog života, ti rogati komadu?" Dalje se snašla sama. Obratila se graditelju Dedalu koji joj je sklepao kravicu pomoće koje je (mrzim ovaj dio) iskoristila bika u zabludi. Kad je Pasifaja rodila sina dobio je ime Asterion iliti Zvjezdan. Postoji slika na kojoj Pasifaja drži malog Zvjezdana u krilu što znači da je bio dobar mali telić (naslovna fotografija). Kikić. No, kako je rastao pokazalo se da ne pase. Više voli ljudsko meso.

Možemo zamisliti Minosov šok i nevjericu zbog svih vidova iznenadne prinove. Logična reakcija bila je pozvati Dedala i narediti mu neka izgradi labirint kao novi Asterionov dom. Do tada će već postati poznat kao Minotaur, odnosno Minojski bik, strah i trepet cijelog područja stare Grčke pa i šire. Poslužio je i očuhu kao sredstvo kažnjavanja. Minosov sin Androgenus je stradao u Ateni koja je njegovu smrt plaćala svojevrsnim dankom u krvi. Svakih sedam godina (ili devet ili svake) sedam mladića i sedam djevojaka slani su na Kretu i bačeni u labirint. Tamo nisu imali previše mogućnosti: ili bi ih dohvatio i pojeo Minotaur ili bi lutali dok ih glad, žeđ, strah, šok ili sve skupa ne bi ubili. No, kocka je jedne godine pala na Tezeja. Ušetao je u labirint kao Rambo s klupkom vune u jednoj i čvornatom toljagom ili mačem u drugoj ruci, zatukao Minotaura, smrvio mu kosti u prah i rasuo ih okolo pa išetao ni ne osvrnuvši se.

Koliko je Minotaur bio zao ili je njime vladao nagon mitologija nam ne govori. Mogući odgovor daje odlična Borgesova priča Asterionova kuća objavljena u zbirci Aleph. Svesrdno preporučam. Dante je ponudio epilog učinivši Minotaura čuvarom dveri sedmog kruga Pakla tako natuknuvši da, iako čudovište, nije bio čisto zlo. Ako sam dobro shvatila, njegov je najgori grijeh bezumni bijes. To je u 12. pjevanju u slučaju da nekoga zanima.

Boškarini (foto: Wikimedia Commons)Kao i svatko kad se radi o Minotauru zapitah se kojeg bi goveda glava najbolje odgovarala ovako upečatljivom stvorenju. Odabrah istarskog boškarina iz jednostavnog razloga - to je jedno krasno govedo. Ima tako lijepu glavu i rogove i mislim kako bi savršeno stajala krupnom, mišićavom tijelu. Ovo je prilično čudno ispalo. Posvetimo se mi radije boškarinu.

Autohtona je to vrsta, preci su joj dovedeni davno, negdje s istoka, u Istri i okolici su se izmiješali s postojećim vrstama i nastade nova, snažna i pouzdana vrsta koja je ubrzo zauzela važno mjesto u životu ljudi upravo zbog navedenih osobina. No, u 20. stoljeću broj im brzo opada zbog razvoja strojeva.

Na svu sreću, bilo je ljudi koji su reagirali pa je 1989. stvar u svoje ruke uzeo Savez uzgajivača Istarskog goveda i stanje se lagano popravlja. 2012. godine u Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji zabilježeno je 39 bikova, 690 krava i 457 komada mlađe ženskadije.[1] Mislim da dečkima treba pojačanje.

Na tom polju ne mogu pomoći, ali mogu reći koju lijepu riječ i potaknuti širenje svijesti o očuvanju autohtonih vrsta krupnog i sitnog i bez zuba. Svemir me čuo što se onih odvratnih reklama za mačju hranu tiče. Nego, može li se posvojiti boškarina? Hmmm...

 

 

Ostale članke autorice pročitajte na ovom linku.

 

 


[1] http://www.hpa.hr/Odjeli/Odjelzarazvo ... nguage/en-US/Default.aspx

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupiru

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?