| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 07.05.2014 10:05:00

Zijevanje (foto: FreeDigitalPhotos)Uobičajeno je vjerovanje kako zijevanje pomaže u povećanju zalihe kisika u tijelu. Ipak, prijašnja istraživanja nisu uspjela utvrditi jasnu vezu između zijevanja i razina kisika u krvi. Novo istraživanje koje su proveli američki znanstvenici potvrđuje kako zijevanjem hladimo mozak.

 


 

Ciklusi spavanja te stres i različiti podražaji se povezuju s fluktuacijama u temperaturi mozga. Prema teoriji koju su predložili znanstvenici, funkcija zijevanja jest održavanje uravnotežene temperature mozga i u optimalnoj homeostazi. U prilog teoriji ide činjenica da se na zijevanje može lako utjecati varijacijom temperatura u nekom ambijentu budući da hladnoća u nekom prostoru može pomoći u snižavanju temperature mozga. Točnije, znanstvenici smatraju kako se zijevanje može dogoditi samo unutar optimalnog raspona temperatura.

Kako bi ovo testirali, znanstvenici su mjerili frekvenciju ''zaraznog'' zijevanja među pješacima na otvorenom u Beču (Austrija) tijekom zimskih i ljetnih mjeseci te su usporedili dobivene rezultate s identičnim istraživanjem koje je ranije napravljeno u suhoj klimi Arizone (SAD) (pješacima je pokazivana serija slika na kojima se nalaze ljudi koji zijevaju).

Važna je temperatura okoline

Rezultati su pokazali kako u Beču ljudi više zijevaju ljeti nego zimi, dok u Arizoni ljudi više zijevaju zimi nego ljeti. Ispostavilo se kako faktori poput godišnjeg doba ili količine dostupnog dnevnog svjetla ne utječu na zarazno zijevanje već je zijevanjeZijevanje (foto: Flickr) ograničeno optimalnom termalnom zonom ili rasponom ambijentalnih temperatura od oko 20°C. Za usporedbu, zarazno zijevanje je bilo smanjeno kada su temperature bile relativno visoke i oko 37°C ljeti u Arizoni ili vrlo niske i oko 0°C zimi u Beču.

>>>Zašto zijevamo?

Jorg Massen, vodeći autor na ovom istraživanju objašnjava kako zijevanje služi za hlađenje mozga, ali ipak nije funkcionalno kada su ambijentalne temperature jednake temperaturi tijela. Također, kada je jako hladno zijevanje nije potrebno budući da može čak imati i štetne posljedice ako su vani veoma niske temperature.

I dok većina istraživanja koja se bavila zaraznim zijevanjem naglasak stavlja na utjecaj međuljudskih i emocionalno-kognitivnih varijabli, ovo istraživanje daje još jednu potvrdu teoriji kako je mehanizam vezan uz zijevanje (zarazno i spontano) uključen u regulaciju temperature mozga.

 

Izvor: e! Science News

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupiru

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?