| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije
Page
(1) 2 3 »
Autor : admin

Datum objave: 07.02.2010 13:02:00


Intervju: prof. dr. sc. Ivan Đikić

Razgovarala: Jelena Likić

 


Prof. dr. sc. Ivan Đikić i dr. sc. Koraljka Husnjak u laboratoriju


Nakon završenog Medicinskog fakulteta u Zagrebu, u lipnju 1992. godine otišli ste u New York, u laboratorij Josepha Schlessingera, jednog od najznačajnijih znanstvenika današnjice u području biomedicine. Po čemu ćete pamtiti to iskustvo?

Po brojnim događajima koji su u mene usadili kritičko razmišljanje, postavljanje pravih znanstvenih pitanja i kreativnosti u istraživanju. Svi ti događaji pripremili su me na znanstvenu karijeru nezavisnog znanstvenika. Situacija u novom laboratoriju kojemu sam se pridružio nije bila nimalo lagana jer sam odmah nakon završetka medicine, s 25 godina, došao u laboratorij s preko 20 iskusnih znanstvenika, čiji je prosjek godina bio oko 35. Nije bilo previše vremena niti suosjećanja za novopridošle znanstvenike, no uspio sam se izboriti za svoje mjesto u laboratoriju i uspostavio dobre odnose s velikim brojem kolega s kojima sam i danas u kontaktu. Dodatna vrijednost rada na Sveučilištu New York bio je život na Manhattanu, koji je bio ispunjen dinamičnim društvenim događanjima. 


Smatrate li da je Vaša odluka o napuštanju SAD-a i prihvaćanju zaposlenja u Švedskoj bila dobra za Vaš daljnji znanstveni razvoj?

Bila je jedna od boljih odluka u mojoj karijeri; jedna od onih odluka u kojima vizija dugoročnog planiranja znanstvene karijere predstavlja ogromnu prednost u odnosu na kratkoročne dobitke. Iako sam 1997. godine dobio ponude za posao docenta (uz mogućnost napredovanja u redovnog profesora nakon uspješne evaluacije) na Sveučilistima Columbia i Duke, osjetio sam da se u Europi događaju ozbiljne promjene koje omogućavaju uspješnu znanstvenu karijeru i stoga sam se odlučio za ponudu s Ludwig Instituta iz Švedske. Šest godina kasnije, preselili smo se u Frankfurt, gdje sam postigao najveće znanstvene uspjehe u svojoj karijeri.

Već ste gotovo osam godina profesor na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Goethe u Frankfurtu. Možete li nam ukratko opisati uvjete u kojima tamo radite, kao i istraživanja koja trenutno provodite?

Trenutačno sam direktor Instituta za biokemiju na Medicinskom fakultetu Sveučilista Goethe i znanstveni direktor novog instituta nazvanog Frankfurt Institute for Molecular Life Sciences (FMLS). Obje pozicije predstavljaju velik izazov u smislu vođenja instituta, stvaranja kreativne atmosfere, regrutiranja novih znanstvenih zvijezda u Frankfurt te postavljanja vizije razvoja instututa. S druge pak strane, za mene je najveći izazov da ostanem vrlo blizu svojeg laboratorija i da sudjelujem u svakodnevnim znanstvenim diskusijama i planiranju novih otkrića. Za sada sam uspio uspješno kombinirati te dvije uloge i zadovoljan sam atmosferom koja je stvorena. Svakodnevni rad u mom laboratoriju organiziran je tako da svaki student i postdoktorant ima svoj projekt za koji je odgovoran, a zajednički planiramo nove eksperimente. U isto vrijeme, jako je važno da svaki član laboratorija ima barem 2-3 kolaboracijska projekta, gdje preko timskog rada znanstvenici mogu pokazati svoje dodatne kvalitete. Trenutačno se najviše fokusiramo na istraživanje upalnih puteva (za što smo financirani iz fonda European Research Council Advanced Grant), autofagije i puteva popravka ostećenja u genomu. Primjerice, sljedeći nam tjedan izlaze dva nova rada u časopisu Molecular Cell o mehanizmima koji kontroliraju popravak oštećenja DNK.

Sredinom prosinca 2009. ste u časopisu Science Signaling, u suradnji s dr. sc. Igorom Štagljarom i drugim znanstvenicima, objavili članak o otkriću molekule HDAC6. Na koji je način to otkriće povezano s efikasnijim metodama liječenja karcinoma u budućnosti?

U tom projektu otkrili smo novu staničnu kočnicu putovanja receptora sa stanične membrane prema lizosomu, gdje receptori bivaju razgrađeni. Molekula se zove HDAC6 i predstavlja deacetilazu, enzim koji uklanja acetilne skupine s proteina. Naše otkriće je ukazalo da antitumorska terapija može biti uspješnija ukoliko se kombinirano blokiraju EGF (engl. epidermal growth factor) receptori (čija povećana aktivnost uzrokuje razvoj tumora) i u isto vrijeme inhibira novootkrivena molekula HDAC6. Na ovom otkriću radila su 24 znanstvenika iz cijelog svijeta i ono je rezultat ne samo multinacionalnog, već i multidisciplinarnog pristupa znanstvenom problemu. Osim toga, ideja je potekla iz našeg laboratorija, a koristili smo tehnologiju koju je razvio laboratorij Igora Štagljara, što dokazuje da hrvatski znanstvenici u inozemstvu mogu uspješno surađivati i postizati vrhunske znanstvene rezultate. 



Predavanje prof. dr. sc. Ivana Đikića u sklopu manifestacije “Dan novih tehnologija“, Rijeka 2008. godine

Možete li nam pojasniti što su to tumorske matične stanice, a što tzv. pametni lijekovi?

Matična stanica je stanica koja može stvoriti sve druge vrste stanica u organizmu ili tkivu. Prema tome, tumorska matična stanica je izvorna stanica iz koje će nastati sve druge stanice tumora. To znači, osim tumorskih transformiranih stanica (primjerice, adenokarcinomskih stanica kod tumora jetre), u tumoru se nalaze i fibroblasti (vezivno tkivo) i krvne žile (endotelne i mišićne stanice). Neki pokazatelji ukazuju, iako to nije u potpunosti potvrđeno, da matične stanice tumora imaju poseban značaj za metastaziranje i naseljavanje tumora na drugim lokacijama u tijelu. Pošto metastaze uzrokuju smrt u 90% tumora, matične stanice predstavljaju važan cilj antitumorske terapije.

Pametni lijek je kolokvijalni naziv za terapiju kojoj je poznat molekularni cilj djelovanja. Primjerice, protutijelo herceptin djeluje na receptor HER2 i inhibira njegovo djelovanje kod posebnih vrsta tumora dojke, gdje su ti receptori pojačano aktivirani. Herceptin je prvi “pametni lijek” koji je odobren 1998. godine. Do danas postoji preko 30 takvih lijekova koji se koriste u klinici.

(Intervju se nastavlja na sljedećoj stranici)

Page
(1) 2 3 »
Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?