| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 21.05.2014 12:05:12

Otok Campbell (foto: Janet Wilmshurst)Mnogi su smatrali kako će toplije zime koje su sve češće zbog globalnog zatopljenja pozitivno utjecati na rast drveća i grmlja, budući da je vegetacijska sezona produljena. Novo istraživanje objavljeno u časopisu PLOS ONE pokazuje kako to ipak nije slučaj. Naime, kod drveća i grmlja je zabilježen manji godišnji prirast u sezonama kada hladnije vrijeme prekidaju više temperature koje su dovoljno visoke da potaknu rast biljaka.


''Kada su zimske temperature nestabilne te postoji fluktuacija između hladnog vremena i dovoljno toplog da se potakne rast, biljke troše svoje resurse budući da pokušavaju fotosintetizirati te na kraju zimski period završe sa manje zaliha nego što su imale u početku. Zbog toga te gubitke moraju nadoknaditi tijekom ljeta'', objašnjava Melanie Harsch, znanstvenica sa Sveučilišta u Washingtonu i prva autorica ovog istraživanja.

>>>Neke biljke vole metale

Korijenje je posebno osjetljivo na temperaturne fluktuacije. Zbog toplijih zima, korijenje ima veću stopu respiracije (disanja) zbog čega koristi rezerve ugljika što dovodi do smanjenja zalihe ugljika dostupnog tijekom normalne sezone rasta i razvoja biljke.

Harsch i njezini kolege su istraživanje proveli na otoku Campbell, nenastanjenom otoku u južnom Pacifiku koji se nalazi na UNESCO-vom popisu svjetske baštine. Analizirali su dvije vrste: Dracophyllum longifolium i D. scoparium. Radi se o velikim širokolisnim vazdazelenim grmovima koji mogu narasti do 4,5 metara i živjeti do 240 godina. Utvrdili su da iako toplije i suše zime pomažu prilikom klijanja sjemenki ovih vrsta i inicijalnog rasta, istovremeno negativno utječu na rast starijih biljaka.

Prerez debla vrste Dracophyllum sp. (foto: David Hollander)

''Da bi došlo do rasta potrebna je dovoljna količina padalina, hranjivih tvari i određena temperatura. Na otoku Campbell bi do rasta biljaka trebalo doći samo tijekom ljetnih mjeseci kada su temperature iznad 5°C'', objašnjava znanstvenica te nastavlja: ''Zime na otoku Campbell su uglavnom hladne, a temperature su ispod 5°C pa prema tome i biljke nisu aktivne. Vrste koje smo mi proučavali su zimzelene i veoma osjetljive na promjene temperature zato što se na tom području snježni pokrivač rijetko zadržava.''

Više temperature - manji prirast

Kako bi utvrdili koliko ovi grmovi godišnje narastu, rezali su ih malo iznad zemlje (fotografija gore) te su mjerili širinu godova. Utvrdili su kako je godišnji prirast bio manji kako su temperature bile veće.

Obzirom da zime na otoku Campbell nisu toliko oštre i snijeg se obično ne zadržava, ovakve promjene u godišnjem prirastu je puno lakše utvrditi nego na području gdje su zime puno jače i hladnije. Znanstvenici smatraju kako bi u konačnici moglo postati dovoljno toplo te bi biljke mogle ostati aktivne i rasti tijekom cijele godine, kao što je to slučaj u tropima. No, problem je u ovom prijelaznom razdoblju jer biljke nisu prilagođene na ovakve uvjete.

 

Izvor: e! Science News

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?