| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 23.05.2014 11:05:10

Muzejska zbirka (foto: Wikimedia Commons)Sakupljanje primjeraka biljaka i životinja nužno je za znanstvena istraživanja i zaštitu vrsta te ne igra značajnu ulogu prilikom izumiranja vrsta, kao što to neki kritičari ističu. To je ukratko zaključak pisma koje je objavljeno jučer u časopisu Science, a potpisalo ga je više od 100 biologa i istraživača koji se bave bioraznolikošću.


 

Pismo je odgovor na prošlomjesečni članak koji je također bio objavljen u časopisu Science, a odnosio se na alternativne metode dokumentacije vrsta, poput fotografija visoke rezolucije, audio zapisa i neletalnih uzorkovanja tkiva za DNK analizu. Ovakvim metodama se smanjuje nepotrebno uzorkovanje, tj. sakupljanje (i ubijanje) vrsta na terenu.

U svom odgovoru autori smatraju kako takav način uzorkovanja jednostavno nije dovoljan. Većina potpisnika pisma radi u prirodoslovnim muzejima koji su zapravo zbirke očuvanih ostataka biljaka i životinja, odnosno autori pisma dolaze iz više od 60 različitih istraživačkih institucija sa šest kontinenata.

Alternativne metode su nedostatne

U pismu su navedeni brojni argumenti zašto alternativne metode nisu dovoljne. Kada bi se koristile samo navedene metode, ne bi se moglo pouzdano identificirati ili opisati vrstu biljke ili životinje. Osim toga, identifikacija vrste često nije jedini iMuzejska zbirka kukaca (foto: Wikimedia Commons) najvažniji razlog zašto se primjerci sakupljaju u prirodi. Primjerice, istraživanja koja se bave evolucijom biljaka i životinja kroz vrijeme bi bila nemoguća bez potpunih primjeraka vrsta. Očuvani primjerci također mogu poslužiti kao provjerljivi početni podaci za monitoring (praćenje) dugotrajnih promjena u zdravlju i rasprostranjenosti pojedine vrste. Nadalje, primjerci iz muzejskih zbirki kao i njihovi prateći podaci su esencijalni za donošenje informiranih odluka o upravljanju vrstama i konzervacijskim mjerama u sadašnjosti i budućnosti.

Znanstvenici također objašnjavaju kako fotografije i audio zapisi ne daju dovoljno informacija o tome kako se neka vrsta hrani, gdje podiže svoje mlade, koliko brzo raste ili koliko dugo može živjeti. Sve te informacije su kritične kada je u pitanju procjenjivanje rizika od izumiranja.

Suprotno navodima objavljenim 18. travnja u radu pod nazivom ''Avoiding (Re)extinction'' u časopisu Science, sakupljanje bioloških uzoraka ne igra značajnu ulogu u izumiranju vrsta. Naime, u tom članku su autori naveli nekoliko primjera izumiranja vrsta te događaje koje su povezali s pohlepnim sakupljačima iz muzeja. U svom odgovoru na taj članak, znanstvenici su detaljno proučili navedene primjere te tvrde kako izumiranje tih vrsta ne može biti povezano sa sakupljanjem bioloških uzoraka u znanstvene svrhe.

Jedan od spornih primjera jest nestajanje velikih njorki (Pinguinus impennis, fotografija lijevo ispod) sa Islanda, ptica koje nisu imale mogućnost letenja. Znanstvenici objašnjavaju kako su ljudi tijekom perioda duljeg od tisuću godina ulovili milijune njorki zbog mesa, jaja i perja a istovremeno u znanstvenim kolekcijama postoji oko 102 preparirana primjerka ove vrste.

Drugi slučaj se odnosi na izumiranje meksičkog patuljastog ćuka s otoka Socorro. Ova vrsta je bila česta i uobičajena kada su primjerci koji danas postoje u zbirkama sakupljeni između 1896. i 1932. godine. Danas se smatra kako je najvjerojatniji razlog izumiranja te vrste koja je u potpunosti nestala oko 1970. godine, gubitak staništa te prisutnost invazivnih vrsta koje su se počele hraniti patuljastim ćukom.

Velika njorka, Pinguinus impennis (foto: Wikimedia Commons)Važno je istaknuti da su povijesne i nove kolekcije igrale ključnu ulogu u razumijevanju širenja hitridiomikoze, gljivične infekcije koja trenutno predstavlja najveću globalnu prijetnju vodozemcima. Odluka da se zabrani korištenje DDT-a i ostalih tvari koje zagađuju okoliš donesena je na temelju otkrića kako ti spojevi stanjuju jajne ljuske kod ptica (ljuske postaju tanje te ptice drobe jaja prilikom gniježđenja ). To je utvrđeno na temelju sakupljenih muzejskih primjeraka tijekom duljeg vremenskog perioda.

>>>Posljednji kreket Darwinovih žaba

Primjera u kojima su muzejske zbirke poslužile za važna otkrića je uistinu mnogo, a znanstvenici koji su sakupili te uzorke prije mnogo godina nisu niti mogli zamisliti sve načine na koje se sakupljeni podaci danas koriste. Kako vrijeme prolazi, potencijal muzejskih zbirki samo raste budući da se redovno razvijaju nove metode i tehnologije.

Za kraj, znanstvenici navode kako se u travanjskom članku autori izrazito negativno osvrću na sakupljanje vrsta u znanstvene svrhe te zanemaruju primarne razloge modernih izumiranja: gubitak i degradaciju staništa, neodrživ izlov vrsta te invazivne vrste. Također smatraju kako bi prestanak sakupljanja bioloških uzoraka bio izrazito štetan ne samo za razumijevanje raznolikosti i bioloških procesa na Zemlji, već i za konzervacijske napore.

 

Izvor: e! Science News

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?