| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 27.05.2014 12:05:00

Solitarna pčela Anthidium florentinum (foto: Wikimedia Commons)Ulaganje u staništa koja privlače divlje pčele na poljoprivredne površine nije samo efikasan pristup koji pomaže boljem oprašivanju biljaka već se takvo ulaganje može financijski isplatiti nakon četiri godine i manje. Istraživanje objavljeno prošlog mjeseca u časopisu Journal of Applied Ecology daje poljoprivrednicima uvjerljive dokaze kako se ulaganje u cvjetne trake višestruko isplati.


Cvjetne trake su noviji trend u poljoprivredi, a svrha im je privlačenje kukaca koji oprašuju usjeve. Formiraju se tako da se među usjevima namjerno ostavi prostor na kojem se sade biljke koje privlače divlje pčele i ostale kukce oprašivače. Mnoga istraživanja su pokazala da takvi prostori uistinu privlače divlje pčele i ostale kukce, a u nekoliko radova je dokazano da takve mjere i povećavaju prinose. Osim toga,Polje (foto: Luc Viatour/Wikimedia Commons) takve mjere potiče i Europska unije te je u Hrvatskoj moguće dobiti preko 3000 kuna poticaja na godišnjoj razini za uspostavu cvjetnih traka.

Ovo istraživanje po prvi puta pokazuje kako postoji i jasna ekonomska prednost prilikom sadnje cvjetnih traka. Upravo taj argument može uvjeriti onaj dio poljoprivrednika koji nisu sigurni u isplativost cvjetnih traka.

>>>Pčele su važne

Za potrebe istraživanja znanstvenici su oko nasada borovnica zasadili trake s 15 autohtonih cvatućih vrsta biljaka. Iako te nasade obično oprašuju medonosne pčele, znanstvenike je zanimalo hoće li povećanje populacije divljih pčela poboljšati oprašivanje nasada borovnica. Rezulatati nisu bili vidljivi odmah što znači da poljoprivrednici ipak moraju biti strpljivi neko vrijeme.

U prve dvije godine, koliko je bilo potrebno da se uspostave cvjetne trake, nije utvrđeno povećanje populacije divljih pčela. Ipak, nakon tog perioda došlo je do dvostrukog povećanja broja divljih pčela u odnosu na kontrolne nasade koji su bili bez cvjetnih traka.

Veći prinosi = veća zarada

Jednom kada se uspostavila stabilna populacija divljih pčela, već broj cvjetova borovnica se razvio u plodove, plodovi su imali više sjemenki te su bili veći. Veličina promatranog nasada borovnica iznosila je 4,5 ha, a oko njega je posađeno 8000 m2 cvjetnih traka što je dovelo do povećanja prinosa za 10 do 20 %. Povećani prinos znači i veću zaradu što u konačnici dovodi do ekonomske isplativosti uspostavljanja cvjetnih traka.

Znanstvenici ističu kako ovi rezultati ne znače da uspostava cvjetnih traka može dovesti dovoljan broj divljih pčela koje bi mogle zamijeniti medonosne pčele već mogu poboljšati prinose do određene mjere.

 

Izvori: e! Science News; Agroklub.com

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?