| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 28.05.2014 12:05:59

Bijelc Pieris mannii (foto: Wikimedia Commons)Leptiri i vretenca svjetlijih boja bolje prolaze u odnosu na tamnije kukce, barem kada su u pitanju klimatske promjene. U novom istraživanju objavljenom u časopisu Nature Communications međunarodni tim znanstvenika je utvrdio kako se diljem Europe zbog globalnog zagrijavanja zajednice leptira i vretenaca sastoje od svjetlije obojenih vrsta i njihovo područje rasprostranjenosti se širi, dok se tamnije vrste povlače na sjever i u hladnija područja.


Primjerice, nekoliko mediteranskih vrsta vretenaca poput sredozemnog vretenca (Aeshna affinis), vatrenog jurišnika (Crocothemis erythraea, fotografija dolje desno) i primorske vodendjevojčice (Coenagrion scitulum) je proširilo svoj teritorij na sjeveru te je imigriralo u Njemačku. Primorska vodendjevojčica je 2010. godine zabilježena čak i u Engleskoj, što se dogodilo prvi puta u preko 50 godina. Vrste leptira koje obično žive na područjima s toplom klimom poput bijelca Pieris mannii (naslovna fotografija) su se proširile skroz do Njemačke tijekom zadnjih 10 godina te nastavljaju svoje širenje prema sjeveru.

>>>Mali vodič za ''velika'' vretenca - I dio

>>>Mali vodič za ''velika'' vretenca - II dio

Kao i kod guštera i zmija, tako i kod kukaca boja tijela igra ključnu ulogu prilikom apsorpcije sunčeve energije što je izuzetno važno za njihov let i regulaciju tjelesne temperature. Tamno obojeni kukci mogu apsorbirati puno više sunčeve energije kako bi povisili svoju temperaturu tijela u odnosu na svjetlije obojene vrste stoga ih puno češće možemo pronaći u hladnijim predjelima. S druge strane, kukci u toplijim klimatskim područjima se trebaju zaštititi od pregrijavanja te zbog toga u tim predjelima puno češće možemo pronaći svjetlije obojene vrste. Naime, oni reflektiraju svjetlost i na taj način sprečavaju pregrijavanje svog tijela kako bi mogli biti aktivnijiVatreni jurišnik, Crocothemis erythraea (foto: EOL) dulje vremena.

Kukci postaju svjetliji

U ovom istraživanju znanstvenici su proučavali 336 vrsta leptira i 107 vrsta vretenaca diljem Europe te su utvrdili jasan trend kako svjetlije obojeni kukci dominiraju u toplijem, južnom dijelu Europe, dok tamnije vrste dominiraju na hladnijem sjeveru.

Kako bi testirali je li zagrijavanje klime uzrokovalo kakve promjene kod rasprostranjenosti vrsta, promatrali su prostornu distribuciju vrsta tijekom 18 godina, odnosno od 1988. do 2006. godine. Rezultati su pokazali kako u prosjeku kukci postaju sve svjetliji, dok se tamnije vrste povlače prema hladnijim područjima, na zapadne granice Europe, u Alpe te na Balkan.

Prijašnja istraživanja su već pokazala kako klimatske promjene utječu na distribuciju vrsta, no ovo istraživanje daje dokaze o direktnoj povezanosti i potvrđuje osnovne pretpostavke kako klimatske promjene mogu utjecati na bioraznolikost.

 

Izvor: e! Science News

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?