| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 29.05.2014 12:05:00

3D struktura proteina mioglobina (foto: Wikimedia Commons)Međunarodni tim znanstvenika napravio je inicijalni katalog ljudskog proteoma, tj. popis svih proteina do sada identificiranih u ljudskom tijelu. Uzor im je bio Human Genome Project (projekt katalogiziranja gena unutar ljudskog genoma), a ukupno su uspjeli identificirati proteine koje kodira 17 294 gena, što čini oko 84 % svih gena u ljudskom genomu za koje se pretpostavlja da kodiraju proteine.


Proteini ili bjelančevine su velike biološke molekule koje su građene od jednog ili više lanaca aminokiselina. Oni u organizmima obavljaju veliki spektar različitih uloga: služe kao građevni elementi stanica i tkiva, prenose različite informacije, pomažu u obrani organizma od infekcija, ali i ubrzavaju gotovo sve kemijske reakcije (takvi proteini se nazivaju enzimi).

Geni određuju mnoge karakteristike nekog organizma, ali to čine na način da daju upute o tome kako trebaju izgledati proteini, a ti isti proteini zatim obavljaju nabrojane funkcije. Upravo zbog tog razloga mnogi znanstvenici smatraju kako je katalog ljudskih proteina kao i informacije o njihovim lokacijama unutar tijela, puno značajniji, informativniji i korisniji od kataloga gena unutar ljudskog genoma.

Članak o ovom velikom poslu objavljen je danas u časopisu Nature te međunarodni timUmjetnička interpretacija ljudskog proteoma (C. Sandone i J. Fairman) znanstvenika navodi kako su prilikom katalogiziranja proteina uspjeli identificirati i 193 nova proteina koji dolaze iz regija genoma za koje se smatralo da ne kodiraju proteine. To znači da je ljudski genom puno kompleksniji nego što se prije smatralo.

Velika knjižnica bez kataloga

Znanstvenik dr. Akhilesh Pandey i jedan od sudionika ovog projekta slikovito objašnjava: ''Ljudsko tijelo možete zamisliti kao jednu veliku knjižnicu unutar koje svaki protein predstavlja jednu knjigu. Problem je u tome što nismo imali katalog u kojem bismo mogli pronaći sve dostupne naslove knjiga i gdje ih možemo pronaći. Sada smatramo kako imamo dobar prvi nacrt tog velikog kataloga.''

Istraživači naglašavaju kako je istraživanje proteina tehnički puno izazovnije od istraživanja gena budući da su strukture i funkcije proteina kompleksnije i raznolikije. U tom kontekstu sam popis do danas identificiranih proteina ne bi bio od velike pomoći bez pratećih informacijama o tome gdje se određeni protein u tijelu može pronaći. Upravo iz tog razloga se većina istraživanja proteina fokusirala na pojedina tkiva, često u kontekstu određenih bolesti.

Kako bi opsežnije katalogizirali proteine, znanstvenici su započeli s analizom 30 tkiva iz kojih su izolirali proteine te su koristili različite enzime kako bi proteine ''izrezali'' u manje dijelove, tj. u peptide. Nakon toga su peptide puštali kroz različite instrumente uz pomoć kojih su ih identificirali i kvantificirali.

Znanstvenici smatraju kako je ova baza samo početak te da će biti od velike koristi svim znanstvenicima koji se bave ovakvim istraživanjima. Također, smatraju da je ovo dobar početak i nadaju se da će se katalog u budućnosti nadopunjavati.

 

Izvor: e! Science News

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?