| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 30.05.2014 10:05:42

Brza hrana (foto: FreeDigitalPhotos)U posljednje 33 godine diljem svijeta došlo je do uznemirujućeg povećanja stope pretilosti i prekomjerne težine kod odraslih osoba (za 28%) i djece (za 47%). 857 milijuna ljudi je bilo pretilo ili prekomjerno teško 1980. godine, dok se taj broj 2013. povećao na zapanjujućih 2,1 milijardi ljudi. Od toga polovica pretilih ljudi živi u samo 10 zemalja svijeta - SAD-u, Kini, Indiji, Rusiji, Brazilu, Meksiku, Egiptu, Njemačkoj, Pakistanu i Indoneziji.


Tijekom posljednja tri desetljeća, najveći porast pretilosti među ženama dogodio se u Egiptu, Saudijskoj Arabiji, Omanu, Hondurasu i Bahreinu, a među muškarcima u Bahreinu, Kuvajtu, Saudijskoj Arabiji, SAD-u i na Novom Zelandu.

Ovi podaci rezultat su velike analize globalne, regionalne i nacionalne rasprostranjenosti pretilosti kod odraslih osoba iznad 20 godina i starijih te kod djece i adolescenata od 2 do 19 godina u periodu između 1980. i 2013. godine.

Autori studije upozoravaju da trend povećanja pretilosti diljem svijeta zabrinjava te da je potrebno hitno poduzimanje konkretnih akcija.

Neki od rezultata studije su:

- u razvijenom svijetu, muškarci imaju veće stope pretilosti od žena, dok je situacija suprotna u zemljama u razvoju

- trenutno 62% pretilih svih pretilih osoba živi u zemljama u razvojuVježbanje (foto: FreeDigitalPhotos)

- globalno, najveći porast pretilosti i povećane tjelesne težine se dogodio između 1992. i 2002. godine uglavnom kod osoba između 20 i 40 godina

- učestalost pretile i prekomjerno teške djece se povećala u razvijenim zemljama, sa 17% 1980. na 24% 2013. kod dječaka i sa 16% na 23% kod djevojčica

- sličan trend je prisutan i u zemljama u razvoju, pretilost se povećala sa 8% na 13% i kod djevojčica i kod dječaka tijekom tri desetljeća

- u razvijenim zemljama se pretilost u posljednjih 8 godina kod odraslih osoba počela smanjivati te postoje pokazatelji kako djeca rođena u posljednje vrijeme sporije dobivaju na težini

Za razliku od ostalih globalnih prijetnji zdravlju poput konzumacije duhanskih proizvoda i neadekvatne prehrane djece, pretilost se na globalnoj razini ne smanjuje. Ovi rezultati pokazuju da se stopa pretilosti značajno i globalno povisila tijekom kratkog vremenskog perioda. Ipak, postoje neke naznake da je pretilost kod odraslih osoba u razvijenim zemljama došla do svog vrhunca te bi to značilo da populacije u ostalim zemljama ne bi trebale dosegnuti više od 40% pretilih odraslih osoba.

>>>Savjeti za prevenciju debljine

Znanstvenici smatraju kako je ova analiza pokazala da su UN-ovi planovi da zaustave porast pretilosti do 2025. godine vrlo ambiciozni te je malo vjerojatno da će biti i ostvareni ukoliko se ne poduzmu dodatne akcije. Konkretno, potrebna je globalna akcija koja će potaknuti siromašne zemlje i zemlje u razvoju da utječu na prekomjerni unos kalorija kod ljudi, tjelesnu neaktivnost i aktivnu promociju unosa hrane koju promovira prehrambena industrija.

 

Izvor: e! Science News

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?