| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 02.06.2014 10:06:00

Odlagalište otpada Jakuševac (foto: Behija Salkić)Svakodnevno slušamo kako bi trebalo izgledati odlagališta otpada i gdje bi se ono trebalo nalaziti. Zanima vas koji sve uvjeti moraju biti zadovoljeni za izgradnju i korištenje odlagališta? Što napraviti nakon njegova zatvaranja? Ovaj tekst govori upravo o tome.

 


 

Otpad je neizostavan produkt življenja i rada, a dijelimo ga na komunalni ili gradski, industrijski ili tehnološki, bolnički te patogeni otpad. No, ne mora svaki otpad završiti na odlagalištu. Zato razlikujemo koristan otpad iz kojeg je recikliranjem moguće dobiti sekundarne sirovine poput metala, plastike, stakla i papira te nekorisni čiji se otpaci više ne mogu koristiti. Vrlo često većina stvorenog otpada spada upravo u ovu drugu skupinu nekorisnog otpada. Stoga je potrebno izraditi detaljan plan njegova sakupljanja i zbrinjavanja. Pri osmišljavanju jednog takvog plana za izgradnju odlagališta otpada lokacija igra najvažniju ulogu.

Pravu lokaciju je teško pronaći

Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada navodi da gradnja odlagališta otpada nije dozvoljena u blizini izvorišta pitke vode, u područjima čestih poplava osim ako nije izrađen sustav obrane, zatim na klizištima i lokacijama s izraženom erozijom, bujicama i tektonskim rasjedima te u područjima visoke razine podzemnih voda. Osim toga, gradnja nije poželjna u blizini močvara, geoloških bušotina te kraj lokacija gdje se odvija potpovršinsko rudarstvo. Već možete naslutiti da je pronalazak optimalne lokacije vrlo težak posao, no ni ovdje uvjetima nije kraj. Da bi neko odlagalište otpada bilo ekonomski isplativo lokacija bi se trebala nalaziti relativno blizu grada, odnosno mora biti dostupna prijevozom kako bi komunalna poduzeća mogla odvoziti otpad u kratkom vremenskom periodu i bez prevelikog utroška goriva. Zatim, odlagalište mora imati dovoljno veliku površinu za dnevno prekrivanje otpadom, a lokacija dovoljno velika za prihvat otpada u predviđenom roku.

Centar za gospodarenje otpadom Marišćina (foto: Mirela Uzelac)

Izgled odlagališta

Kada smo našli lokaciju koja zadovoljava sve te uvjete kreće se s izgradnjom. Najdonji sloj odlagališta čine nepropusni materijali najčešće glina, plastična folija, asfalt ili bitumen kako bi se spriječilo istjecanje tekućina i onečišćenje tla ispod otpada. Zatim slijedi geomembrana, glatka površina debela 2 mm na koji dolazi sloj zaštitnog geotekstila koji sprečava bušenje tih geomembrana. Potom se izrađuje drenažni sustav odnosno sloj koji se sastoji od cijevi izbušene sitnim rupicama na kojoj je nasut krupniji šljunak. One služe za odvod procjednih voda, a nasuti šljunak je tu kako sitne čestice ne bi ušle u cijev. Nakon izgradnje ove podloge moguće je započeti s odlaganjem otpada.

 

Presjek kroz odlagalište otpada

Presjek kroz odlagalište otpada (prilagođeno prema nacrtu odlagališta Viševac u Rijeci)

 

Svakodnevni donos otpada treba se slojevito slagati. Nakon određenog broja godina kada odlagalište dosegne maksimalan prihvat otpada slijedi njegovo zatvaranje. Međutim, i tada valja biti oprezan. Zatvaranje zahtijeva prekrivanje otpada u više slojeva, najprije zemljom pa geomembranom koja sprječava ulazak oborina te izlazak plinova iz otpada. Tu su još uključene i cijevi koji usmjeravaju procjednu vodu i nastale plinove u sustave za njihovu odvodnju. Na kraju slijedi još jedan sloj zemlje kao zaštitni pokrov i ozelenjavanje što sprječava eroziju na padinama odlagališta. Također, dugo vremena nakon zatvaranja potrebno je pratiti stanje kvalitete podzemnih voda kako bi znali da nije došlo do propuštanja.

Stanje u Hrvatskoj

Stanje u RH po pitanju postojanja legalnih komunalnih odlagališta otpada nije baš najbolje. Naime, do 2012. godine prema posljednjem Izvješću o komunalnom otpadu Agencije za zaštitu okoliša stoji da je u toj istoj godini proizvedeno 1 670 005 tona komunalnog otpada odnosno 1,1 kg otpada po stanovniku dnevno. Uz to, bilo je aktivno 140 odlagališta komunalnog otpada od kojih veliki broj nema uporabnu dozvolu, tj. dozvolu da se ono može korisititi i staviti u pogon. Osim toga, procijenjeno je oko 3000 ilegalnih odlagališta od kojih je sanirano 750 lokacija. Plan u idućim godinama je razviti centre za gospodarenje otpadom, dakle pronaći odgovarajuće lokacije te izgraditi odlagališta koja će biti po uvjetima navedenim u tekstu, ali i zatvoriti ona ilegalna.

Centar za gospodarenje otpadom Marišćina (foto: Mirela Uzelac)

 

 

Pročitajte i:

>>>Svatko može reciklirati!

>>>Smeće s vrha svijeta

 

Izvori:

Agencija za zaštitu okoliša (2014): Izvješće o komunalnom otpadu za 2012. godinu

Propisi iz područja gospodarenja otpadom

Juračić M. (2014): Otpad i odlagališta otpada, Geološki odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu

GT-trade.hr

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?