Svakodnevno slušamo kako bi trebalo izgledati odlagališta otpada i gdje bi se ono trebalo nalaziti. Zanima vas koji sve uvjeti moraju biti zadovoljeni za izgradnju i korištenje odlagališta? Što napraviti nakon njegova zatvaranja? Ovaj tekst govori upravo o tome.
Otpad je neizostavan produkt življenja i rada, a dijelimo ga na komunalni ili gradski, industrijski ili tehnološki, bolnički te patogeni otpad. No, ne mora svaki otpad završiti na odlagalištu. Zato razlikujemo koristan otpad iz kojeg je recikliranjem moguće dobiti sekundarne sirovine poput metala, plastike, stakla i papira te nekorisni čiji se otpaci više ne mogu koristiti. Vrlo često većina stvorenog otpada spada upravo u ovu drugu skupinu nekorisnog otpada. Stoga je potrebno izraditi detaljan plan njegova sakupljanja i zbrinjavanja. Pri osmišljavanju jednog takvog plana za izgradnju odlagališta otpada lokacija igra najvažniju ulogu.
Pravu lokaciju je teško pronaći
Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada navodi da gradnja odlagališta otpada nije dozvoljena u blizini izvorišta pitke vode, u područjima čestih poplava osim ako nije izrađen sustav obrane, zatim na klizištima i lokacijama s izraženom erozijom, bujicama i tektonskim rasjedima te u područjima visoke razine podzemnih voda. Osim toga, gradnja nije poželjna u blizini močvara, geoloških bušotina te kraj lokacija gdje se odvija potpovršinsko rudarstvo. Već možete naslutiti da je pronalazak optimalne lokacije vrlo težak posao, no ni ovdje uvjetima nije kraj. Da bi neko odlagalište otpada bilo ekonomski isplativo lokacija bi se trebala nalaziti relativno blizu grada, odnosno mora biti dostupna prijevozom kako bi komunalna poduzeća mogla odvoziti otpad u kratkom vremenskom periodu i bez prevelikog utroška goriva. Zatim, odlagalište mora imati dovoljno veliku površinu za dnevno prekrivanje otpadom, a lokacija dovoljno velika za prihvat otpada u predviđenom roku.
Izgled odlagališta
Kada smo našli lokaciju koja zadovoljava sve te uvjete kreće se s izgradnjom. Najdonji sloj odlagališta čine nepropusni materijali najčešće glina, plastična folija, asfalt ili bitumen kako bi se spriječilo istjecanje tekućina i onečišćenje tla ispod otpada. Zatim slijedi geomembrana, glatka površina debela 2 mm na koji dolazi sloj zaštitnog geotekstila koji sprečava bušenje tih geomembrana. Potom se izrađuje drenažni sustav odnosno sloj koji se sastoji od cijevi izbušene sitnim rupicama na kojoj je nasut krupniji šljunak. One služe za odvod procjednih voda, a nasuti šljunak je tu kako sitne čestice ne bi ušle u cijev. Nakon izgradnje ove podloge moguće je započeti s odlaganjem otpada.
Presjek kroz odlagalište otpada (prilagođeno prema nacrtu odlagališta Viševac u Rijeci)
Svakodnevni donos otpada treba se slojevito slagati. Nakon određenog broja godina kada odlagalište dosegne maksimalan prihvat otpada slijedi njegovo zatvaranje. Međutim, i tada valja biti oprezan. Zatvaranje zahtijeva prekrivanje otpada u više slojeva, najprije zemljom pa geomembranom koja sprječava ulazak oborina te izlazak plinova iz otpada. Tu su još uključene i cijevi koji usmjeravaju procjednu vodu i nastale plinove u sustave za njihovu odvodnju. Na kraju slijedi još jedan sloj zemlje kao zaštitni pokrov i ozelenjavanje što sprječava eroziju na padinama odlagališta. Također, dugo vremena nakon zatvaranja potrebno je pratiti stanje kvalitete podzemnih voda kako bi znali da nije došlo do propuštanja.
Stanje u Hrvatskoj
Stanje u RH po pitanju postojanja legalnih komunalnih odlagališta otpada nije baš najbolje. Naime, do 2012. godine prema posljednjem Izvješću o komunalnom otpadu Agencije za zaštitu okoliša stoji da je u toj istoj godini proizvedeno 1 670 005 tona komunalnog otpada odnosno 1,1 kg otpada po stanovniku dnevno. Uz to, bilo je aktivno 140 odlagališta komunalnog otpada od kojih veliki broj nema uporabnu dozvolu, tj. dozvolu da se ono može korisititi i staviti u pogon. Osim toga, procijenjeno je oko 3000 ilegalnih odlagališta od kojih je sanirano 750 lokacija. Plan u idućim godinama je razviti centre za gospodarenje otpadom, dakle pronaći odgovarajuće lokacije te izgraditi odlagališta koja će biti po uvjetima navedenim u tekstu, ali i zatvoriti ona ilegalna.
Pročitajte i:
Izvori:
Agencija za zaštitu okoliša (2014): Izvješće o komunalnom otpadu za 2012. godinu
Propisi iz područja gospodarenja otpadom
Juračić M. (2014): Otpad i odlagališta otpada, Geološki odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu
| 
