| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 02.06.2014 13:06:12

Krpelj sačuvan u jantaru (foto: George Poinar)Lajmska bolest ili lajmska borelioza je bolest koju uzrokuje bakterija Borrelia burgdoferi, a prenosi se ugrizom krpelja. Ova bolest prepoznata je prije tek 40-ak godina, ali novo istraživanje otkriva kako su bakterije koje ju uzrokuju na Zemlji prisutne barem 15 milijuna godina, odnosno puno duže nego što ljudi hodaju po Zemlji.

 


Rezultate su objavili znanstvenici sa Sveučilišta u Oregonu, a do njih su došli proučavanjem 15 - 20 milijuna godina starog jantara pronađenog u Dominikanskoj republici u kojem su ostali sačuvani najstariji dokazi o životu bakterije koja uzrokuje boreliozu. Rad je objavljen u časopisu Historical Biology.

Bakterije pronađene u jantaru (foto: George Poinar)

Lajmsku bolest uzrokuju bakterije koje preko krpelja dolaze do različitih organizama pa i ljudi. Bolest mogu pratiti različiti simptomi - od crvenila kože na mjestu ugriza krpelja koje se polako širi i može biti prisutno i do nekoliko tjedana, do upale zglobova i različitih neuroloških simptoma. Više o samoj bolesti i liječenju možete pročitati na ovom linku.

>>>Kako vam se krpelj zavlači pod kožu

Znanstvenici objašnjavaju kako su krpelji i bakterije koje nose zapravo oportunisti. Vrlo su učinkoviti u održavanju populacija mikroba u svojim tkivima, a mogu zaraziti sisavce, ptice, gmazove i još neke skupine životinja. U SAD-u, Europi i Aziji krpelji su puno važniji prijenosnici različitih bolesti od komaraca koji primjerice prenose uzročnika malarije, ali u tropskim područjima. Naime, krpelji mogu prenositi različite vrste bakterija koje uzrokuju čitav spektar različitih bolesti i mogu zaraziti mnogo različitih vrsta životinja te često ih niti doktori ne mogu lako prepoznati. Također, znanstvenici smatraju kako je moguće da su mnoga oboljenja za koja liječnici u prošlosti nisu imali objašnjenje bila uzrokovana bakterijama koje prenose krpelji.

Krpelj sačuvan u jantaru (foto: George Poinar)

Lajmska borelioza je pravi primjer - može uzrokovati brojne probleme kod čovjeka, ali tek je 1975. godine identificirana u gradu Lyme u američkoj saveznoj državi Connecticut pa je tako i dobila ime. Ukoliko se dovoljno rano uoči, može se liječiti antibioticima, no nerijetko se dogodi da ju liječnici ne prepoznaju.

Sačuvane u jantaru

Bakterije su drevna skupina organizama, a na Zemlji su prisutne oko 3,6 milijardiRekonstrukcija izgleda Ötzija (foto: Wikimedia Commons) godina. Obzirom da se radi o veoma sitnim organizmima, vrlo rijetko ih se može pronaći u fosilnim nalazima. Ipak, jantar je iznimka, zbog načina na koji nastaje. Radi se o smoli koja polako curi s određenih vrsta biljaka te ponekad zahvati i različite vrste životinja (najčešće kukaca) koje na taj način ostanu nevjerojatno dobro očuvane.

>>> Seksualna reprodukcija zarobljena u jantaru

U ovom istraživanju znanstvenici su analizirali seriju dominikanskog jantara te su otkrili velike populacije stanica koje veoma sliče na bakterije iz roda Borrelia. Istraživači naglašavaju kako su ljudi, od kada su se pojavili na Zemlji, obolijevali od bolesti koje prenose krpelji, samo što nisu bili svjesni toga. Najstariji poznati primjer borelioze jest slučaj alpskog čovjeka poznatijeg pod imenom Ötzi. Analizom njegove DNK znanstvenici su utvrdili kako je prije smrti bio lošeg zdravlja te je imao Lajmsku bolest.

 

Izvori: e! Science News, IFLS, Pliva Zdravlje

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?