Lajmska bolest ili lajmska borelioza je bolest koju uzrokuje bakterija Borrelia burgdoferi, a prenosi se ugrizom krpelja. Ova bolest prepoznata je prije tek 40-ak godina, ali novo istraživanje otkriva kako su bakterije koje ju uzrokuju na Zemlji prisutne barem 15 milijuna godina, odnosno puno duže nego što ljudi hodaju po Zemlji.

Rezultate su objavili znanstvenici sa Sveučilišta u Oregonu, a do njih su došli proučavanjem 15 - 20 milijuna godina starog jantara pronađenog u Dominikanskoj republici u kojem su ostali sačuvani najstariji dokazi o životu bakterije koja uzrokuje boreliozu. Rad je objavljen u časopisu Historical Biology.

Lajmsku bolest uzrokuju bakterije koje preko krpelja dolaze do različitih organizama pa i ljudi. Bolest mogu pratiti različiti simptomi - od crvenila kože na mjestu ugriza krpelja koje se polako širi i može biti prisutno i do nekoliko tjedana, do upale zglobova i različitih neuroloških simptoma. Više o samoj bolesti i liječenju možete pročitati na ovom linku.

>>>Kako vam se krpelj zavlači pod kožu

Znanstvenici objašnjavaju kako su krpelji i bakterije koje nose zapravo oportunisti. Vrlo su učinkoviti u održavanju populacija mikroba u svojim tkivima, a mogu zaraziti sisavce, ptice, gmazove i još neke skupine životinja. U SAD-u, Europi i Aziji krpelji su puno važniji prijenosnici različitih bolesti od komaraca koji primjerice prenose uzročnika malarije, ali u tropskim područjima. Naime, krpelji mogu prenositi različite vrste bakterija koje uzrokuju čitav spektar različitih bolesti i mogu zaraziti mnogo različitih vrsta životinja te često ih niti doktori ne mogu lako prepoznati. Također, znanstvenici smatraju kako je moguće da su mnoga oboljenja za koja liječnici u prošlosti nisu imali objašnjenje bila uzrokovana bakterijama koje prenose krpelji.

Lajmska borelioza je pravi primjer - može uzrokovati brojne probleme kod čovjeka, ali tek je 1975. godine identificirana u gradu Lyme u američkoj saveznoj državi Connecticut pa je tako i dobila ime. Ukoliko se dovoljno rano uoči, može se liječiti antibioticima, no nerijetko se dogodi da ju liječnici ne prepoznaju.

Sačuvane u jantaru

Bakterije su drevna skupina organizama, a na Zemlji su prisutne oko 3,6 milijardi godina. Obzirom da se radi o veoma sitnim organizmima, vrlo rijetko ih se može pronaći u fosilnim nalazima. Ipak, jantar je iznimka, zbog načina na koji nastaje. Radi se o smoli koja polako curi s određenih vrsta biljaka te ponekad zahvati i različite vrste životinja (najčešće kukaca) koje na taj način ostanu nevjerojatno dobro očuvane.

>>> Seksualna reprodukcija zarobljena u jantaru

U ovom istraživanju znanstvenici su analizirali seriju dominikanskog jantara te su otkrili velike populacije stanica koje veoma sliče na bakterije iz roda Borrelia. Istraživači naglašavaju kako su ljudi, od kada su se pojavili na Zemlji, obolijevali od bolesti koje prenose krpelji, samo što nisu bili svjesni toga. Najstariji poznati primjer borelioze jest slučaj alpskog čovjeka poznatijeg pod imenom Ötzi. Analizom njegove DNK znanstvenici su utvrdili kako je prije smrti bio lošeg zdravlja te je imao Lajmsku bolest.

Izvori: e! Science News, IFLS, Pliva Zdravlje